DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 29 <-- 29 --> PDF |
. . — 29 — , hraniti, a uz to još i potrebitu gradju namirivati. Sad se uz ovakove obstojnosti, za upitnu smnu imade sastaviti´gospodarska osnova, sa obhodnom dobom od n. pr. 30 godina, sa njekoliko gospodarskih razdobja i sječina (na papiru!) pa time je već, po sadanjem običaju, i potrajno uživanje i gospodarenje tobož osjegurano! Nu sad valja prije svega namiriti, za upitnu šumu, državni zaostali kao i tekući porez; ovlaštenici nemogu smoći, dakle hajde sjeći šumu samu. Povade se u tu svrhu označena i pi^ocenjrna (obično najvriednija) stabla, a preostaju suhobrka i polag trula, gde šumar dalje gospodariti ima. Dodje i do zagajivanja i nasadjenja sječiiia, sad valja prije svega moljakali odbor obćinski, za potrebiti broj radnika, dok se štogod odluci, obično za sječiua već korovjem gusto obrasla, i tako eto i opet dvostruki posao i trošak i t. d. 0 uredjenju sjemeništa ili razsadnjaka u urbaimo obćinskih šuma, ne može biti ni govora, pošto se tomu hoće bezprestani nadzor, osobito ljeti kap navali žega, a vrt korovjem obraste, da ga treba zaljevati i plieti, koje poslove lugar sam obavljati nemože, a obćine o posebnom kakvom pazitelju ni čuti neće. Nu i kod onakovih ploha, koje su ipak tečajem vremena velikim trudom i viernim nastojanjem šumarskih organa kako tako zasadjene, trebalo bi načiniti ograda i graba. A tim i opet nove nevolje, nejma sredstva ni radnih sila obično do onda, dok zloba ljudska možda ponaraslu travu i nasade neupali, i tako i taj, trud šumara nništi. Svemu tomu zlu pako, poglavito je uzrok, što je glavna rieč, a po tom radna sila u tom, u rukuh neukog seljaka, koji danas još neosjeća, što će do mala živo čutiti. Stoga bi se baš moralo s nadležne strane neukom seljačtvu spočitnuti i predočiti, pravu vriednost šuma, tog već sada u dosta žalostnom,stanju se nalazečeg narodnog imutka. Mi pako na temelju obstojnostih možemo jedino doći do zaključka, da bi se vlast nad šumama, imala oduzeti neukom i tomu nedoi-aslom pučanstvu obćina, ter predati kompetentnim i za oto postavljenim organom vlade. Dok se nadalje budu u nas morale šumsko gospodarske osnove sastavljati, po prije spomenutom kalupu, bez obzira na veličinu šume, užitna prava i odnošaje, nejmamo se takodjer nadati boljku. Jer da se uzmogne sa razmjerno malog šumskog površja, izdati nerazmjernu kolikoću drva godimice, treba da bude i obhodna razmjerno ki^atka, hoćemo li da nam pojedina gospodai^ska razdobja potrajno užitak na drvu davaju, a po tome već i visoka šuma izključena, a šnjom i žirovina, paša i t. d. Dodje li nadalje uz to još i do prodaje stabala, to mora po tome nestati potrebno drvo, za podmirenje užitaka na, drvu kod pravoužitnika^ a tim i opet nastaje nova bieda, naime šumske štete, kojima se uz ovakove obstojnosti u obće ni kraj učiniti nemože. Šumarom je dužnost, držati se strogo potvrdjene gospodarske osnove, pa ipak, učine li to, a ono je šuma već po izminuća jedne gospodarske obhodnje izsječena, a u mjesto nje čemo u najboljem slučaju imati branjevine i mlado stromlje. I tako su šumari prisiljeni, za da bar dielomice tim nepogodam na put stanu, u svakom pojedinom gospodarskom odsjeku, gospodariti prebirajem |