DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Konačno pako moram i ja, prepustiti štovanim đrugovom strukovnjakbm, da sami odluče, jeda li je takav način preračunavanja čistog prilioda, znanstveno opravdan ili ne? Dolnji Miloljac koncem studena 1882. Još njekolike k reorganizaciji šumarstva u starom provincijalu. Kako bi valjalo, da se naše šumarstvo preustroji ili bolje rekuć ustroji 0 tome bi već mnogo puta govor. Nii koliko Ijudih toliko čudi — pa napokon više oči bolje vidi, pa tako si pređuzeh i ja, da koju o tom kažem, i to sa stanovišta, na kojemu se kao šumar službujući uz odnošaje kakovi danas kod urbarnih obćina postoje, zbilja nalazim. U člancih ovoga glasila u svezku IV. g. 1881. i svezki L g. 1882. „0 reorganizaciji šumarstva", nalazimo iztaknute malo ne sve činjenice uplivajuće i uvjetujuće razvoj našega šumarstva. Spominje se tamo, o uredjenju vrhovnog nadzora, o šumarsko političkoj upravi i t. d. nu pri svem tom nije uzet obzir, i na one posebne nedostatke. u izvršivanju službe same, po pojedinih šumarskih organih, pa ipak su baš i to bitne zapreke koretnog vršenja prinadležnih im dužnostih. Na spoznanju baš ovih pako, imade se temeljiti i spoznanje zapreka razvoja vrhovne uprave, a konačno i sam danas u nas vladajući sustav. Pošto su dakle, u gore navedenih člancih, označeni samo u obćenitosti nedostatci dosađanjeg gospodarenja, po naših obćinskih šuma, to ćemo ovdje na kratku još i koju specialnu o bitnosti službovanja t. j . o nedostatcih unutar tehničkog službovanja spomenuti, držeć, da bi se na to kod preustrojenja imao uzeti obzir. Naglašujem pako prije svega, da sam uvjeren, da polag obstojnostih, kojs do danas u našem šumskom gospodarenju u urbarno obćinskih šuma vladaju, nema nade da bi se te šume uzdržati dale, kako to ne samo potreba naroda, no i umno gospodarenje iziskuju. * Razmatramo li naše kotarske šumarije i njihov temelj gospodarenju t. j gospodarske im osnove, to dolazimo do sljedećih zaključaka. Osnove ove prave po nalogu županija u propisanih po županijskih nadšumarih rokovih, kotarski šumari, (vidi normat. naredb. od 4. ožujka 1871). Osnove te kako nas izkustvo upućuje, ni najmanje neodgovaraju svrsi, one se bo izradjuju, bez obzira na potrebe, mjestne i gospodarske obstojnosti i zahtjeve, uvjek te uvjek po jednome kalupu. Da spomenemo samo jedan primjer: Urbarna obćina x. dobila je segregacijom samo 10 hektara, hrastove šume, koja joj predana na potraj no uživanje. Obćina ova sastoji uzmimo, od 50 selišta, kojim valja od sada godimice iz te šume, izavati gorivo, x komada svinja žiriti. y komada blaga pašom pre |
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 29 <-- 29 --> PDF |
. . — 29 — , hraniti, a uz to još i potrebitu gradju namirivati. Sad se uz ovakove obstojnosti, za upitnu smnu imade sastaviti´gospodarska osnova, sa obhodnom dobom od n. pr. 30 godina, sa njekoliko gospodarskih razdobja i sječina (na papiru!) pa time je već, po sadanjem običaju, i potrajno uživanje i gospodarenje tobož osjegurano! Nu sad valja prije svega namiriti, za upitnu šumu, državni zaostali kao i tekući porez; ovlaštenici nemogu smoći, dakle hajde sjeći šumu samu. Povade se u tu svrhu označena i pi^ocenjrna (obično najvriednija) stabla, a preostaju suhobrka i polag trula, gde šumar dalje gospodariti ima. Dodje i do zagajivanja i nasadjenja sječiiia, sad valja prije svega moljakali odbor obćinski, za potrebiti broj radnika, dok se štogod odluci, obično za sječiua već korovjem gusto obrasla, i tako eto i opet dvostruki posao i trošak i t. d. 0 uredjenju sjemeništa ili razsadnjaka u urbaimo obćinskih šuma, ne može biti ni govora, pošto se tomu hoće bezprestani nadzor, osobito ljeti kap navali žega, a vrt korovjem obraste, da ga treba zaljevati i plieti, koje poslove lugar sam obavljati nemože, a obćine o posebnom kakvom pazitelju ni čuti neće. Nu i kod onakovih ploha, koje su ipak tečajem vremena velikim trudom i viernim nastojanjem šumarskih organa kako tako zasadjene, trebalo bi načiniti ograda i graba. A tim i opet nove nevolje, nejma sredstva ni radnih sila obično do onda, dok zloba ljudska možda ponaraslu travu i nasade neupali, i tako i taj, trud šumara nništi. Svemu tomu zlu pako, poglavito je uzrok, što je glavna rieč, a po tom radna sila u tom, u rukuh neukog seljaka, koji danas još neosjeća, što će do mala živo čutiti. Stoga bi se baš moralo s nadležne strane neukom seljačtvu spočitnuti i predočiti, pravu vriednost šuma, tog već sada u dosta žalostnom,stanju se nalazečeg narodnog imutka. Mi pako na temelju obstojnostih možemo jedino doći do zaključka, da bi se vlast nad šumama, imala oduzeti neukom i tomu nedoi-aslom pučanstvu obćina, ter predati kompetentnim i za oto postavljenim organom vlade. Dok se nadalje budu u nas morale šumsko gospodarske osnove sastavljati, po prije spomenutom kalupu, bez obzira na veličinu šume, užitna prava i odnošaje, nejmamo se takodjer nadati boljku. Jer da se uzmogne sa razmjerno malog šumskog površja, izdati nerazmjernu kolikoću drva godimice, treba da bude i obhodna razmjerno ki^atka, hoćemo li da nam pojedina gospodai^ska razdobja potrajno užitak na drvu davaju, a po tome već i visoka šuma izključena, a šnjom i žirovina, paša i t. d. Dodje li nadalje uz to još i do prodaje stabala, to mora po tome nestati potrebno drvo, za podmirenje užitaka na, drvu kod pravoužitnika^ a tim i opet nastaje nova bieda, naime šumske štete, kojima se uz ovakove obstojnosti u obće ni kraj učiniti nemože. Šumarom je dužnost, držati se strogo potvrdjene gospodarske osnove, pa ipak, učine li to, a ono je šuma već po izminuća jedne gospodarske obhodnje izsječena, a u mjesto nje čemo u najboljem slučaju imati branjevine i mlado stromlje. I tako su šumari prisiljeni, za da bar dielomice tim nepogodam na put stanu, u svakom pojedinom gospodarskom odsjeku, gospodariti prebirajem |
| ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 30 — kroz toliko godina kolika je obhodnja, te se tek svake 30-te. godine konačni sjek obavlja, i tako se ova umjetno bar njekako produljuje. Poznato je nadalje, da obćine (odnosno zastupstva) biraju šumarsko osoblje, a potvrdjuju ih županije plaćaju ih pako i opet obdne same. Tim pako postaju šamari obćinski organi, kojimi obćine, odnosno obćinska poglavarstva bar dielomice upravljaju. Dočim i opet s druge strane privremena naredba županijske nadšumare, označuje neposredno predpostavljenom oblašću obćinskih šumara, dofiim u istinu a kako navedosmo i njekim prividnim pravom, oćinska poglavarstva tu vlast sebi pripisuju. Obćine bo biraju i plaćaju šumara, a županije traže mjesečna izješća, izkaze kao i sve ine obćinskih šuma se tičuće radnje, a siroma šumar nit zna komu, nit kako. Obćine nadalje od vremena do vremena meujaju i plaću svog osoblja, a često joj i drugi naslov podavaju, tako vidimo n. p. kod putnog paušala, koji je sada paušalovan bez obzira na broj putovanja u godini, da se drugde i opet u dnevnica izplačuje, kojih se računi mjesečno podnašaju, a svake četvrt a često tek i pol godine izplaćuju i t. d. Pa ipak on mora hoće li i zbilja zadovoljiti, tako rekuć dan odan obilaziti svojima šumama. Dogadja se nadalje da obćini šumarsko osobje i u druge svrhe upotrebljuju, da mu neuredno izplaćuju plaću, da nejmaju ni prostorija za šumski ured, da se neosvrću na pravedne zahtjeve šumara, pogledom na zabranu, pomiadjenje šuma, namjestenje pomoćnog osoblja i t. d. pak da nam onda bude uz takove uvjete koristno djelovati, i zadovoljno služiti?! Lugari se često od obćinskih poglavarstva, upotrebljuju u kojekakve druge svrhe, (kao n. pr. raznašanje pozivnica) a šumari se često pred samim lugarskim osobljem najnedostojnijim načinom vriedjaju i t, d. Nu sve bi se te nepodobštine dale još koje kako podnašati a dielomice i odkloniti, samo da pomisao na budućnost, nam obćinskim šumarom neogorcava do skrajnosti službu. Obćinski šumari bo niti su stalno namješteni, nit imaju pravo na mirovinu, niti izgled promaknuću, a u tom leži glavni uzrok svoj nevolji urbarno obćinskog šumarenja. Konačno pako jošte nam je spomenuti i koju, gledom na plaće lugarsko, čuvarskog osoblja, kod urbarnih obćina, koje su obično tako obskurne, da se bolji sjegurno toj službi podati neće, niti se uz takove obstojnosti može zahtievati propisani lugarski izpit. Ostah nedostatci dosadanjeg sustava uprave urbarno obćinskih šuma u nas, iztaknuti su dosta jasno, u gori spomenutih člancih, tim pako htjedoh jedino, na temelju vlastitog izkustva službovanja uz takove uvjote, đonjekle popuniti, tamo spomenuto, ter navesti novih dokaza ka potrebi, što skorijeg preustrojstva našeg dosadanjeg šumarskog sustava u zemlji. Koncem mjeseca srpnja 1882, E. S.—r. |