DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1883 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 25 —´ ´ jednu jedinu gospodarstvenu ciel, u rukuh jednoga vlastelina, gde bi svi dobni razredi, od I do X godine obhodnje, u jednakoj ili bar približno jednakoj površini zastupani bili, koja bi dakle u pravom smislu rieči njegovom idealu odgovarajuću „normalnu šumu" predstavljala? sledeće: „To je pako jedna onih „koza" — koju t. z. praktikeri, pristašem racionalnih metoda naproti, najvole derati, odnosno stavljati. Neoiisleći pri tom, da tamo već pitaju za gotov učin, koji se tek po obavljenoj jednoj gospodarskoj obhodnji, koja kod visokih šuma 100 i više godina traje, postizava, dočim se bit racionalnih metoda baš u tome karakteriše, da nastoje iz nepravilnih šuma, pravilno — odnosno normalno stanje šuma polučiti, koje u istinu neobstoji ~ već se tek stvoriti imade." Ja sam bezuvjetno izćekivao i sam, da će g. Tomić tu činjenicu morat potvrditi, jer šuma u normalnome stanju, nejma nigde ni u koga u našoj domovini. Nu povraćajme se sada i opet, na tvrdnje g. Tomića u 2. i 8. svezku „Šumarskog lista" od g. 1877. obzirom na normalni prihod i normalnu vriednost uredjene šume, po kojih bi najstariji šestar, imao biti representantom godišnjeg priraštaja svih ostalih mladjih dielova, ter gde bi nam sječivni prihod prikazivao godišnji prirast svih čestih, a sada si i opeta dozovimo na um najnoviju tvrdnju g. Tomića, da ta idealna normalna šuma, u obće ni ne postoji, to mi je time omogućeno, na kratko sliedeće, kao protuodgovor izjaviti: Gospodin Tomić, obara sam ono što je u prilog sobstvene argumentatacije naveo, a zasade moje skrižaljke o prihodu, kako no ju u „Silhuettah" spomenuh, gospodin, šumarnik kako se čini nije pravo shvatio. Prije kojih 20 godina, bilo je u nas još mnogo sječi doraslih hrastika, kojih velik dio gospodarsko obhodnu dobu već odavna bijaše nadmašila; danas ih je medjutim većina već posječena, površine im zapremaju branjevine od 1—20, ili poprečno deset godina starosti. U kohko pako g. Tomić u svojoj „obrani", navadja: da se normalno stanje njeke šume već unutar dobe jedne obhodnje polučiti može, to sam prisiljen, da ga zaprosim, da nas u ovome listu podući, kako h nam treba postupati, da dobijemo u jednoj gospodarskoj cieli, u kojoj nam primjerice 1 do 80 godišnji dobni razredi, ili kako gori spomenusmo 20-godišnji razredi manjkaju, u vremenu jedne obhođne dobe od X godina, I do X godišnje sastojine, dojakošnje vrsti uzgoja, te jednakih ili bar približno jednakih ploština. Ja, a samnom valjda i mnogi drugi sudrugovi šumari, do sada bar, još nenaučismo taj izvrstni gospodarski cilj, tako brzo polučivati, g. šumarnik, odužio bi nam se dakle veoma, kad bi nas izvoljeo u tome podučiti. Dalnja mu opazka, da tobože kataster, zakonom propisane izkaze prihoda od g. 1850. do 1874. za nuzgredne šumske užitke, ne pripisuje takodjer i mladjim, dakle takove užitke još nedavajućim sastojinam, takodjer nestoji. A prihodi se nuzgrednih užitaka, naravno mogahu samo za one šume izkazati, koje takove, unutar pomenute dobe i zbilja davahu. Prije g. 1850. nadorasle |