DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 316 — kupi sada sav hrvatski narod s obe obale Save, videć kako mu vlastiti kralj razkida domovinu. Najviše je bolilo otce naše kada im kralj oglasio mir, ter izrekao, da je morao „njihovu zemlju žrtvovati na korist sveukupne monarkije." Uz to nastade g. 1816.—1819. po svoj Hrvatskoj grozni glad. Suvremenici pripovjedaju da je jedan vagan pšenice tih godinah bio u cieni do sedamdeset forintih! — U krajevih gdje nije bilo sgodnih puteva umirao bi narod od gladi. To je tužna slika domovine naše početkom devetnajstoga stoljeća t, j . sve do godine 182B. kad no napokon kralj Franjo II. posije cetrnajst godina i opet sazva Ugarsko-Hrvatski sabor. Al kao što je prije narodnosti hrvatskoj prietila pogibelj germanizacije, tako nastaje sada nova velika , pogibelj Hrvatom ^ odstrane vlastitih im saveznika Madjara, koji ih sve to večma pritiskuju, da prime madjarski jezik u škole i urede kao jezik domovine! U ovaj doista težki čas po narod naš, pojavi se i u Hrvata opet sveto i veliko ćustvo narodnosti i to najprije kod plemenitijih hrvatskih mladica, koji su izvan domovine vidili istodobne uzore oduševljenja i prosvjete drugih naroda. Mladjahnim vrelim srdcem uzeše oni grliti ideju slavensku i u neizmjernosti slavenskoga svieta nadjose prostrano polje za liepe slutnje naroda svoga; nadjose novu snagu za onemogli u stoljetnoj borbi narod svoj, koji je bio već i zaboravio, da je i on grana velikom i moćnom slavenskom dubu! Šapat i želja mladih ljudi neosta bez uspjeha, već posta do mala činom, jer eno već oko g. 1840. stvaraju se temelji za najveće djelo Hrvata devetnajstoga vieka, za osjeguranje i ujamcenje svoje narodnosti! Toliko 0 političkih i agrarnih odnošajih domovine naše na početku ovoga vieka. — Sad pako da se još osvrnemo u obće i na trgovačko gospodarske odnošaje u nas za to doba. Ako Hrvatska uza sve spomenute zaprieke, obćenito ipak u gospodarstvenom pogledu, već od druge polovice prošlog stoljeća i napreduje, to vidimo ipak da je gospodarstvo u nas uvjek još manje više u istih onih tjelesnih granicah, kakovo vidismoj da je u obće za prošlih vjekova bilo. Iztočna Hrvatska a osobito Sriem obiluju žitkom, a sriemsko vino već je ća od tridentinskog koncila svjetskog glasa — osobito pako gorice samostana Fruške gore. |