DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 36 <-- 36 --> PDF |
, - 348 — nuti prigovori, obzirom na raznolike posjednike, samo još iznimno možda za njeke krajeve u proTincialu yriediti mogu^ nipošto pako i za šume bivše Krajine, poštu u poslednjoj i onako samo dvie vrsti šnmovlastnika nalazimo naime erar i imovne obcine. Dali se napokon i onaj po gospod. Dancbelovskomu navedeni novčani primjer i zbilja može smatrati umjestnom prispodom, s mojimi razpravlanji zakona o katastralnoj procjeni^ ili ne — o tome odlneiti prepuštam čitateljem. U Zagrebu mjeseca srpnja 1883. Različite viesti. Šumarski državni izpsti, Obdržavaai su kod kr. zemaljske vlade od 18. do 23. rujna t^ g. U povjerenstvu bijahu kr* ravnatelj šumarstva E´ Durst kao predsjednik, kr. izvjestitelj za. šumarstvo Fran Cordašlć i kr. šumski nadzornik Mio Vrbanić. Tzpitu se podvrglo ukupno 18 kandidata i to 11 bivših slušatelja u Križevcih, 5 . bivših slušatelja visoke škole za šumarstvo u BeČu, 1 bivši slušatelj akademije u Tharandu i jedan akademije u Scliemnicu. Od ovih položiše izpit s odliko m gg. Kozai´ae i liićj a jednostavno budu osposobljeni gg. Crnkovid , Drenovac, DraČar, Starčević, Kraljević, Sever, Zeisberg^ Rajnović i LonSaric. — Svi državni šumari (akoprem rodjeni Hrvati) pravili su izpit. njemački — Čemu se ne malo čudismo! Naša tisovina (die gemeine Eibe). Veleštovani naš suradnik g. kr. katastralni nadzornik J. Ettinger priobćuje nam sliedeću zanimivu 0 tisovini po Hrvatskoj. Riedko ovo di´vo raste po planinah i sriednjih goi´ah u Hrvatskoj, nu malo ga je dan danas još vidjeti visokoga uzrasta i jakoga debla. Medju najdebljimi tisami, koje sam do sada vidjevao, ima jedno sačuvano u Varaždinu u vrtu gradjana Apela, koju nedvojbeno, kako mi i vlastnik spomenu, bivši u Varaždinu Pavlini zasadiše, jer je i ono zemljište gdje no je sada spomenuti vrt, negda spadalo k samostanskomu posjedu Pavlina. Spomenuto je drvo liepoga uzrasta i pravilne krošnje, a biti će mu jedva premca u Hrvatskoj, pače ni u cieloj monarkiji. Izmjeriv ga prigodno ove godine, imalo je to drvo u prsnoj visini obod od 239 cm. iliti promjer od 7 6 cmt. Druga jedna tisa spornena vriedna, nalazi se u vrtu pred nadbiskupskom palačom u Zagrebu, takodjer je liepoga uzrasta, a imade u prsnoj visini obod od 218 cm. iliti x>romjer od 70 em. Oba ta stabla pako podpuno su zdrava, a bit će valjda vršnjaci u dobi. Jer što je ono u Varaždinu jače i višje bit če uzrok bolja stojbina i položaj, a bit će oba valjda negdje početkom šestnajstoga stoljeća zasadjena. Na gori zagrebačkoj bilo je, kako mi pripovjedahu žitelji, još prije 80 — 40 godina prilično tisovine i to ojakih stabala, koja su medjutim seljaci jur izsjekli, prodavajući drvo zagrebačkim tokarom, koji ju rabiše za |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 349 — pravlenje slavina za l^urad. Jer bi sviet najvolio kupovati slavine iz tisovine. Sada u gori zagrebačkoj samo još po koji kržljavi žbunj tisov životari — a i naši tokari ve<5 slabo trže slavine iz tisovine, — doćim se i sviet več priuöio i na slavine iz sljivovine i javorovine. NjeŠto tisa imamo takodjer i u gori kalnićkoj. Natječaji za Dalmaciju. Primismo sliede<^u objavu iz Dalmacije: Dozvolom visokog ministarstva poljodeljstva razpisuje se natječaj, za mjesto e. kr. nadlugara (k, k. Forstwart) sa godišnjom pla uz eventualno produljenje. Službeni kotar u gornjem području potoka Čikole. Vlastoručne molbeniee sa izpravami vrbu položenog ni žj eg Šumarskog dršavnog izpita na c. kr. dalmatinsko namjestničtvo u Zadru. Na pokriče mjesta občinskoga Šumara za šume političnih obćina Eaba i Paga. sielom ureda u Pagu, takodjer je razpisan natječaj. Plača 500 for. Stanbina 60 for. Putovnina 160 for. Pisarnina 20 for. Natjer catelji imadu svoje molbeniee upraviti na c. kr. kotarsko poglavarstvo u Zadar. Traži se medju ostalim i znanje hrvatskog i, talijanskog jezika i svjedočba o položenom državnom izpitu za samostalnu Šumarsku upravu. Odlikovanja, 0Ä hrvatskih izložitelja na izložbi u Trstu, izloživših predmete šumarske skupine izložaka budu odlikovani: Zlatno m kolaj nom : Kr. šumarsko i gospodarsko učilište u KriŽevcih. Alexa pl. Ttiköry u Daruvaru za šumske proizvode. — Albert Mauthner u Zagrebu za šumske proizvode. — Tvornica gradjevnoga stolarstva u Zagrebu. — Nikola Sriča u Novom za Ijesariju. — Srebernom kolajnom: Eugen Dobiaschn u Gospiču za zbirku kukaca. — Ljudevit Hagenauer u Zagrebu za lovačke I ribarske sprave. — Morovič i Sipuš u Sisku za dužice. — Antua SušaDJ u Senju za vesla, — Antun Derenčin na Sušaku za smolu — i Neuberg knjigoveža u Križevcih za šumarsku biblioteku mjedeno m kolajnom . Naše Šumarsko učilištu. Predavanja na kr. šumarskom učilištu započela su na dne 10. listopada. Kako radošču konstatiramo broj slušatelja i ove se je godine i opet znatno pomnožao, a sta A-iše, imade medju njima več i više abiturienta inakih srednjih Škola. — Činjenica koja najbolje dokazuje -^ da bi se sada več moglo i u obče, primjei^no pravednim željam praktitekera, kao preduvjet primanja na zavod — bar za šumare — zahtievati, svjedočba vrhu dobrim uspjehom svršenih nauka, koje višj e gimnazije ili realke, a bio bi to nedvojbeno korak napred od eminentne važnosti po dalnji razvoj toga zavoda. — Slušatelja upisano je ove godine ukupno do osamdeset i pet. Od ovih polazi prvi zajednički tečaj za šumare i gospodare više od 30 slušatelja, drugi šumarski tečaj 16, a treći šumarski tečaj 18 slušatelja. Nova šumarska knjiga. Nakladom visoke kr. zemaljske vlade izašla je netom izpod tiska nova šumarska knjiga „Osnovi nauka računanja vriednosti šuma, po Dr. Gustavu Heyera kr. bavai^skom profesoru šumarstva na kr. sveučilištu u Monakovu. Za porabu slušatelja kr. šumarskog učilišta u Križevcih, preradio Fran X. Kesterčanek." Ciena knjige 90 nove. A dobiva se i u bijižari g. Neuberga u Križevcih. — Ovom je knjigom i opet učinjen korak napred — u pogledu hrvatskog |
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 350 šumoznanstva. Knjiga jest ta, donjekle 3. svezak „obće procjene" u koliko bo već g. 1880. po visokoj vladi izdana „Dendromeirija" prvi dio sačinjava. Pisac uzeo jest prigodom preradbe Heyerovog djela „die Waldwerthreclinung" takodjer i na njekoje naše ppsebite hrvatske odnošaje , primjereni obzir. Yrstnoca Heyerovih spisa u obće, a napose i ovoga mu djela, predobro je poznata svakomu šumaru, van da bismo joŠ i više o njih spominjati trebali ^ a reći ćemo samo joŠ i to, da i profesor Heyer sam bas sada, treć e njemačko izdanje,toga svoga djela sprema. Osobita vrst drva za našumljivanje goljetih. Piše nam prijatelj sa kraških strana. Novi vjek a osobito današnji Šumari, nemogu već smoci prokletstva, kojimi da prokunu ono vražje pleme, što nam pobrsti bujne šume i uSini iz onih rajskih gora, danas zievajuće paklensko strašilo. Svi kad proklinjemo tražimo si dušmana u daljini, u dalekoj prošlosti, a ta sotona tik je nz nas. Medjašnici su mojih šuma tri vlastelinstva, dva su njih na hrvatskom zemljištu, a jedno je na kranjskoj strani. Ta poslednja gospoštija radi u svojih šuma baš onako, kako su nedavno Egipćani sa Evropljani postupali. Sjeće sve — što joŠ amo tamo preostalo. Keznam pako dali se sama mladi ili vlastelinska gospoda (zbog osobitih prednostih valjda) kultiviraju tamo toli silnu množ bazge (Sambucus nigra), nu to znadem da su to sjegumo najlepše bazgove sastojine na daleko i Široko. Ovdešnji ih narod k«ne, a stranci se 5nde takovu vandalizmu. Grdje im duša i na što more Čovjek toliko blago trošiti, dok obćine imajuće premnogih potreba svoga naroda izpuujavati, umiju i hoće svojih Šuma ćuvati. Ta pogledajte samo nisu li obćinske šume napram onim vlastelinskim kao plavo vedro nebo, napram mrkom poderanom ciganskom Šatoru, —- Ali da njima je do kultiviranje bazge, iz koje Će valjda graditi brodovlje, po kojem će prevesti u daleke kraju svoju zlosretnu kulturu —- na propast hrastu, bukvi, jeli itd. nek žive bazga! Izpražnjena mjesta i natječaji. Čujemo, da je kod njegove preuzvišenosti g. patriarke karlovačkoga u Dalju, zatim kod presvetlog g. biskupa djakovaćkoga, zatim kod vlastelinstva kutjevaćkog izpražnjeno viŠe šumarskih mjesta — upozorujemo na otu — za da se gospoda koja bi možda želila koje mjesto polučiti izvole pismeno o potanjem obavjestiti kod dotičnih gospoštija. — Pri tom i opeta iztićemo — da vrlo žalimo, što se natječaji za popunjivanje šumarskih mjesta — nejavljaju i ovome uredništvu — sto bi svakako toli u interesu Članova koli stranka bilo. Stupovnosti čista prihoda šuma katastralnoga ravnateljstva osječkoga, U sliedečem dajemo izkaz čista prihoda suma, kako bje kotarskim katastralnim povjerenstvom po Slavoniji, po kataatralnom ravnateljstvu u Osjeku predložen. Za procj. kotar 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. razred sum. stojb. 1, Osjek . . . 3.60, 3.20, 3.00, 2.80 2.50,2.20,1.80, 1.00 čisti prihod u for. S.Valpovi . 3.00,2.80,2.40,2.00 1.80,1.50,1.00,0.70 „ „ „ „ 3. Virovitica 3.20, 2.20, 2.00, 1.70 1.50,1,20,0.90,0.60 „ „ „ „ 4. Našica . . 2.30, 2.00, 1.50,1.30 0.90,0.70,0.35, ~ „ „ .,, „, 5. Slatina , , 3.00, 2.40, 2.00, 1,50 1.20,0.90,0.60,0.30 „ ; „ „ „ 6,Djakovo . 1.80, 1.60, 1.40, L20 1.00,0.80,0,60, _ . „, „ ,,„ |