DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 36 <-- 36 --> PDF |
, - 348 — nuti prigovori, obzirom na raznolike posjednike, samo još iznimno možda za njeke krajeve u proTincialu yriediti mogu^ nipošto pako i za šume bivše Krajine, poštu u poslednjoj i onako samo dvie vrsti šnmovlastnika nalazimo naime erar i imovne obcine. Dali se napokon i onaj po gospod. Dancbelovskomu navedeni novčani primjer i zbilja može smatrati umjestnom prispodom, s mojimi razpravlanji zakona o katastralnoj procjeni^ ili ne — o tome odlneiti prepuštam čitateljem. U Zagrebu mjeseca srpnja 1883. Različite viesti. Šumarski državni izpsti, Obdržavaai su kod kr. zemaljske vlade od 18. do 23. rujna t^ g. U povjerenstvu bijahu kr* ravnatelj šumarstva E´ Durst kao predsjednik, kr. izvjestitelj za. šumarstvo Fran Cordašlć i kr. šumski nadzornik Mio Vrbanić. Tzpitu se podvrglo ukupno 18 kandidata i to 11 bivših slušatelja u Križevcih, 5 . bivših slušatelja visoke škole za šumarstvo u BeČu, 1 bivši slušatelj akademije u Tharandu i jedan akademije u Scliemnicu. Od ovih položiše izpit s odliko m gg. Kozai´ae i liićj a jednostavno budu osposobljeni gg. Crnkovid , Drenovac, DraČar, Starčević, Kraljević, Sever, Zeisberg^ Rajnović i LonSaric. — Svi državni šumari (akoprem rodjeni Hrvati) pravili su izpit. njemački — Čemu se ne malo čudismo! Naša tisovina (die gemeine Eibe). Veleštovani naš suradnik g. kr. katastralni nadzornik J. Ettinger priobćuje nam sliedeću zanimivu 0 tisovini po Hrvatskoj. Riedko ovo di´vo raste po planinah i sriednjih goi´ah u Hrvatskoj, nu malo ga je dan danas još vidjeti visokoga uzrasta i jakoga debla. Medju najdebljimi tisami, koje sam do sada vidjevao, ima jedno sačuvano u Varaždinu u vrtu gradjana Apela, koju nedvojbeno, kako mi i vlastnik spomenu, bivši u Varaždinu Pavlini zasadiše, jer je i ono zemljište gdje no je sada spomenuti vrt, negda spadalo k samostanskomu posjedu Pavlina. Spomenuto je drvo liepoga uzrasta i pravilne krošnje, a biti će mu jedva premca u Hrvatskoj, pače ni u cieloj monarkiji. Izmjeriv ga prigodno ove godine, imalo je to drvo u prsnoj visini obod od 239 cm. iliti promjer od 7 6 cmt. Druga jedna tisa spornena vriedna, nalazi se u vrtu pred nadbiskupskom palačom u Zagrebu, takodjer je liepoga uzrasta, a imade u prsnoj visini obod od 218 cm. iliti x>romjer od 70 em. Oba ta stabla pako podpuno su zdrava, a bit će valjda vršnjaci u dobi. Jer što je ono u Varaždinu jače i višje bit če uzrok bolja stojbina i položaj, a bit će oba valjda negdje početkom šestnajstoga stoljeća zasadjena. Na gori zagrebačkoj bilo je, kako mi pripovjedahu žitelji, još prije 80 — 40 godina prilično tisovine i to ojakih stabala, koja su medjutim seljaci jur izsjekli, prodavajući drvo zagrebačkim tokarom, koji ju rabiše za |