DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 32 <-- 32 --> PDF |
ravnicab alföldsHh izvedeni nasadi. Šumarsko je družtvo pod livat taj na sve moguće naSine podupiralo, izticuc svako doba korist i potrebu ošumlenja pešoarab. Za da se i privatnim sumoylastnikom omogući namješte nje valjanog lugarskog osoblja, postoji već kroz više godina posebni naukovni tečaji za lugare kod pojedinih državnik šum skik ureda, u najnovije doba pako radi se i o tom, da se u Segeđinu posebna lugarska škola uredi. Književna djelatnost ugarskog šumarskog družtva priznata i odlikovana bi najvećimi znaci priznanja na parižkoj, bečkoj, kao i stulweisenburzkoj izložbi. Družtvo izdaje takodjer i posebni mađjarski šumarski kolendar, od kojega se je poslednje godine 1000 komada prodalo. Napredak toli družtva, koli i šumarstva u zemlji očevidan je, tako da se danas već i mađjarski šumar strukom svojom slobodno ponositi smije. Na obranu. PiSe c. kr. umirovlj. Štimarnik A. Tomić. Veleštovani gospodin upravitel} dobara g. baruna Prandau-a gosp. Adolfo Danhelovsky, objelodanio u „Šumarskom listu" VI. Tečaju na str. 182, u članku pod naslovom „K riešenju pitanja 0 čistomu prihodu šuma", prigovore protiva po meni jur god, 1881-u „Šumarskom listu^´ na str. 248. i sliedecih, objelodanjenom članku „Nekoliko rieći o silhuetti šumarnika Danhelovskoga". Prigovori se ti u bitnosti svadjaju nä sliedeće pitanje „da li mi je poznata šumsko gospodarstvena ciel, u kojoj svi dobni raizredi od prve do x. te godine obhodnje^ u jednakih ili barempribližno jednakih površina postoje?" — Obstojnost koja bi odgovarajuća bila idealnoj šumi, pređstavljajućoj normalnu sumu. To je pako jedna onih „koza" — koju t. z. praktikeri, pristašam rationalnih methođa naproti, najvole derati odnosno stavljati. Nemisleći pri tom, da tamo vec pitaju za gotov ucin, koji se tek po obavljenoj jednoj gospodarskoj obhodnji, koja kod visokih šuma 100 i više godina traje, postizava, docim se bit rationalnih metoda baš u tome karakteriše, da nastoje iz |
ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 345 nepravilnih šuma, pravilno — odnosno normalno stanje šuma polučiti, koje u istinn neobstoji — već se tek stvoriti imade. Za polučiti pako normalno stanje koje šume, nuždni su prije svega njeki preduvjeti^ pak se u ostalom obzirom na ovo, pozivljem i opet na ono, sto sam spomenuo bio u „Šumarskom listu´^ br. 2. i 3. od god. 1B77. obzirom na normalni prihod i normalnu zalihu jedne šume, gdje sam podjedno bio takodjer i iztaknuo, kako je gosp. professor Hundeshagen time, što je po kameralnoj taxaciji proračunavanu normalnu zalihu prevelikom označio, postao začetnik nesporazumljenja medju strukovnjaci, kao i tim stoje u mjesto normalne zalihe uzeo sbroj zbiljnih priraštaja pojedinih dobnih razreda, za zbiljnll normalnu zalihu, u račun. Učin pogrešan, jer je. taj sbroj premalen za kojih 14^/oj od zbiljne normalne zalihe, koje zadnji Član (zaliha najstarijeg dobnog razreda) normalni prihod predočuje. U tadanjem rukopisu uvukla mi se je medju.tim pogrieška, jer sam pogrešni taj iznos saino sa 8"/„ označio bio — činjenicu koju time izpravljam. U predstojećem se slučaju, medjutime radi jedino o pravom shvaćanju smisla zakona o katastralnoj procieni, pak zaoto i nastojah u svojih razmatranjih o silhuetti gosp. Danchelovskoga, da obćinstvo o tome uputim, a to učinih još i stoga, pošto se u silhuetti medju ostalimi i takove činjenice spomenute nalaze, koje rek posvemašno neznanje stvari posvedočuju, u kojem mi pogledu još i sliedeća u prijašnjih mi radnjah nespomenuta činjenica dokazom budi. U spomenutih se bo silhuetta tvrdi; da se prigodom katastralnog procjenivanja šuma, nuzgredni užitci, poput žirovine, šiške i paše, isto tako kod obračunavanja čistog prihoda branjevina kao i ostalih mladih sastojina u račun uzimaju, doćim kako poznato, mlade sastojine tih koristih u istinu nedavaju, tvrdnja koja međjutim nestoji. U smislu katastralnoga naputka za procienu šuma bo imadu se prije spomenuti medjutimni užitci, odnosno njihove vriednosti za svaku šumu, za razdobje od godine 1850. do 1874. ustanoviti, ter onda poprečni prihod istih po rali i godini, na cielu površinti dotičnog stojbinskog razreda porazdieliti i to stoga razloga, što po konačno ustanovljenom čistom prihodu po rali, dakle jedinici površine, tek ustanovljenje poreza sliediti ima. Pošto je prema onome što u prije spomenutom primjeru navedosmo , doba starosti prve stojbinske vrstnoće 150 ^ 25 |
ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 346 ~ godina, ter stayirao li nadalje, da u tom razredu 100 nalili jur sjeći dorasle šume bude, a ßO ralib pako još nedorasle, to iz toga sliedi: Prv o da se je ustanovljeni prihod nuz;grednih užitaka, samo iz zbiljnih prihoda te vrsti, od stare šume od 100 ralih dobio i to iz računa i dobivenih podataka dotičnog šumovlastnika, drugo , da se za branjevine i nedorasle sastojine nije moglo ništa računati, pošto iste i u istinu takovih koristih nedavahu. Biti će pako svejedno, razdielili mi tako proracunani 24 godišnji poprečni prihod, tih nuzgređnih užitaka, koji neka n. pr. 24 for. iznaša, razmjerno na čitavu površinu dotičnoga razreda stojbinske vrstnoće od 150 ralih, ili pako samo na površje dobnih sastojina, s površjem od 100 ralih, jer: u prvo m ćemo slučaju dobiti na ime prihoda za nuzgređne užitke 24 nove. po rali starih ili ti doraslih sastojina, u drugo m slučaju pako po rali za cieli razred vrstnoće 16 novo., pošto time jednaka suma na čitavi stojbinski razred dolazi, naime: 24 (kr.) X 100 (ralih) =- 16 (kr.) X 150 ralih. Ili 24 for. = 24 for. neće se dakle niti novčić više zaračunati, nego li poprečni prihod i zbilja iznašao. Što se pako normalnoga stanja sume tiče, to isti sjegurno nije puka ideja, kako to običavaju protivnici tvrditi, samo da rationalnu methodu diskreditiraju, a to već i zaoto ne jer se isto temelji na drvnoj gromadi sastojine, u dobi sjećivosii istih, po čemu realnu podlogu dobiva, kako nam to i sliedeći primjer dokazuje. Ako li pođielimo drvnu zalihu jedne rali sjeći dorasle i u sklopu se nalazeće sastojine, sa dobom starosti iste dobiti ćemo broj, koji nam oznaćuje popriećni godišnji prirast spomenute sastojine po rali i godini. To pako nedvojbeno vriedi, ma da i zbiljni prirast drvne gromađe nije godimice jednak, tako dobivenom poprečnom godišnjem prirastu, vriedi dalje i stoga, sto kako znamo, razlike medju popi´ecnim i zbiljnim godišnjim prirastom, za dobe sjećivosti sastojine (Hauberkeitsalter, Zuwachs -= Maximum) podpunoraa nestaju t. j . oba su tada jednaki. Ta cnyenica pako jeste ona realna podloga normalnog prihoda, ua kojoj se primjereno dobi obhođnje, takodjer i odgovarajuća normalna zaliha a s ovom u savezu takodjer i normalno stanje šume osniva. |
ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 35 <-- 35 --> PDF |
-^ 347 ~ Dalnja razglabanja pako o tome, tißu se već i same rationalne metbode, kojoj jeste kako znamo, prije svega svrha normalno stanje šume polučiti, nespadaju dakle strogo uzeto u okvir ovih razmatranja. Vriednost Presslerove nauke „o rentabilitetu šuma", na koju se g. Danchelovsky u svojih prigovorihtoli oslanja, iztaknuo je vrlo dobro u ovome listu g. prof. Kestercanek u članku „Bit pitanja o rentabilitetu šumarstva." Svezak II. strana 80—107., na koji budi ovdje upućeno. Sto se pako tiće, mana i pogriešaka, počinjenih prigodom katastalne ocjene prema zbiljnom stanju šuma i ustanovljenim stojbinskim vrstnoćam, zaoto i sam zakon naredjuje reklamacije — za pređusresti nepravednostim te vrsti. Ove reklamacije bijahu za dobe provizornog katastera, ustanovljene unutar granica svake pojedine obćine, po sadanjem zakonu pako dozvoljene su za svako pojedino okružje — dakle za znatno veći obseg. U tu svrhu imati će dakle i strukovnjaci, koji će kod okružnih povjerenstva intervenirati, prigodom nađgledavanja stojbinskih razreda, pobilježiti ćinbenike nečistog kao i čistog prihoda za svaki pojedini takav razred, jer se baš na ovih i samo razredjivanje temelji. Što se pako drvnog prirasta tiće, to se imade ovaj za svaku gospodarsku ciel stojbinskog razreda, koja je vlastnižtvo pojedinoga posjednika, razmerno u toj cieli se nalazećim sjeći doraslim sastojinam, od starijih i mladjih sastojina jednako u obzir uzimati, jer tuj stojbinska vrstnoća odlučiti imade. U takovom se slučaju imadu još i možebitno izvan granica takovih ovećih jednomu vlastniku pripadajućih šuma se nalazeće šume preizpitati, imadu li zbilja sva ona obiležja sadržana u sebi, koja dotični razred vrstnoće karakterišu ili ne, u kojemu se poslednjem slučaju, iste moga, za uvršćenje u koji nižji razred vrstnoće reklamirati, dokaže li se i zbilje da za takove omanje cestice i zbilja nevriedi isti prirast i to možebiti i zaoto što nestoje u savezu s inom šumskom površinom, ili ako oni u nečistom prihodu izkazani nazgredni užitci^ žirovine, paše itd, bud s kojih razloga u račun doći ne mogu. Pošto je u ostalom u provincialu segregacija jur svagde provedena, a isto tako i u bivšoj vojenoj Krajini izlucenje državnih šuma i onih imovnih obćina obavljeno, to gori sporne |