DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ravnicab alföldsHh izvedeni nasadi. Šumarsko je družtvo pod


livat taj na sve moguće naSine podupiralo, izticuc svako doba


korist i potrebu ošumlenja pešoarab.


Za da se i privatnim sumoylastnikom omogući namješte


nje valjanog lugarskog osoblja, postoji već kroz više godina


posebni naukovni tečaji za lugare kod pojedinih državnik šum


skik ureda, u najnovije doba pako radi se i o tom, da se u


Segeđinu posebna lugarska škola uredi.


Književna djelatnost ugarskog šumarskog družtva priznata
i odlikovana bi najvećimi znaci priznanja na parižkoj, bečkoj,
kao i stulweisenburzkoj izložbi. Družtvo izdaje takodjer i posebni
mađjarski šumarski kolendar, od kojega se je poslednje
godine 1000 komada prodalo. Napredak toli družtva, koli i šumarstva
u zemlji očevidan je, tako da se danas već i mađjarski
šumar strukom svojom slobodno ponositi smije.


Na obranu.


PiSe c. kr. umirovlj. Štimarnik A. Tomić.


Veleštovani gospodin upravitel} dobara g. baruna Prandau-a
gosp. Adolfo Danhelovsky, objelodanio u „Šumarskom listu"


VI. Tečaju na str. 182, u članku pod naslovom „K riešenju pitanja
0 čistomu prihodu šuma", prigovore protiva po meni jur
god, 1881-u „Šumarskom listu^´ na str. 248. i sliedecih, objelodanjenom
članku „Nekoliko rieći o silhuetti šumarnika Danhelovskoga".
Prigovori se ti u bitnosti svadjaju nä sliedeće pitanje „da
li mi je poznata šumsko gospodarstvena ciel, u kojoj svi dobni
raizredi od prve do x. te godine obhodnje^ u jednakih ili barempribližno
jednakih površina postoje?" — Obstojnost koja bi
odgovarajuća bila idealnoj šumi, pređstavljajućoj normalnu sumu.
To je pako jedna onih „koza" — koju t. z. praktikeri, pristašam
rationalnih methođa naproti, najvole derati odnosno stavljati.
Nemisleći pri tom, da tamo vec pitaju za gotov ucin,
koji se tek po obavljenoj jednoj gospodarskoj obhodnji, koja
kod visokih šuma 100 i više godina traje, postizava, docim se
bit rationalnih metoda baš u tome karakteriše, da nastoje iz