DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 28 <-- 28 --> PDF |
^ 840 šumarskog lista, koga proL Baue r u Monakovu izdaje, ter koji članak glasi: Međju najvažnije stečevine na polju šumarstva u Ugarskoj u novije doba spada bezdvojbeno šumski zakon od god, 1879. (zakonski članak XXXI. od g. 1879.), koji je 8. srpnjem god. 1880. stupio u kriepost. Nejma dvojbe, da će uvedenjem ovoga zakona i u Ugarskoj nastati nova doba ratioualnoga šumskoga gospodarenja i njege šuma, kako nam se već i danas koristo nosne posljedice njegove pokazuju. Glavna načela toga baš vele liberalnoga zakona sadržana su po prilici u sljedećem: Uživanje i gospodarenje šuma, uz čuvanje prava drugih, samo se sliedećimi ustanovami ograničuje. Zaštitne i zabranbene šume, kao i one iz obzira narodno gospodarstvenib na novo zagajenih pustošib, imat će se u bu duće, obzirom na vrst i način njihovog gospodarenja, po saslu šanju posjednikah i županijskih upravnih vieća, po ministar" stvu za gospodarstvo, obrt i trgovinu označiti i urediti. Šume se takove nesmiju čistom sječom uživati, ni krčiti, isto je tako zabranjeno i krčenje šuma, uspjevajućih na absolutnom šumskom tlu, imenice pako na popješcina, na koje se poslednje tlo osobita pažnja svraćati imala bude, a eventualno sad izsječena ili izkrčena takova zemljišta morat će se najdulje u roku od šest godina i opet pošumiti. Zabrana krčenja panjeva i žilja, paša u branjevina kao i stelarenje takodjer su zabranjene na takovih mjestih. Nebi li pako koji vlastnik htio u rečeno doba takova zemljišta sam i opet zagajiti, to pripada ministarstvu pravo, odrediti takovo zagajenje sudbenim putem; ter se obzirom na to n zakonu nalaze i shodne ustanove, za da se eventualno u tu svrhu i posebna „družtva za pošumljivanje" oživotvoriti mogu. Država podupire takovo pošumljivanje vremenim opraštanjem od poreza, bezplatnim razdieljivanjem semenja i biljkah, uzajm- Ijivanjem novaca iz državnih zaklada, kao i neposrednim novčanim podupiranjem. Država, juridične osobe, gradovi, obćine, crkvene zadruge, biskupije, fi-dei koraisi, composesorati i rudane dužne su u svojih šumah uvesti redovito šumarenje, primjereno gospodarskoj osnovi, po ministarstvu odobrenoj, a isto tako ih zakon veže |