DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 837 —


Da se uredba zemljarinskog poreza cim prije dovrši, naredio
je iinancijalni ministar posebnom okružnicom, da se imadu
kotarska povjerenstva sastati u prvoj polovici rujna u sjednice,
u kojih bi ujedno izabrali i odbor od tri lica, koj bi u slučaju
potrebe mjestnoga izviđa imao udesiti svoj posao takOj da bi
do konca listopada o. g* s izvidi gotov bio- Katastralni ravnatelj
opredieljuje po tom, dogovorno s predsjednikom kotarskoga
povjerenstva, kada se imade sastati druga sjednica, ali
ipak tako, da se ista svakako u prvoj polovici mjeseca studena
obdržala bude.


U ovoj sjednici imati ce povjerenstvo izpitati predloge
izabranoga odbora´, a izabrat će podjedno i reklamacionalno
povjerenstvo od dva redovita elana i dva zamjenika.


, Odmah, kako su primljeni operati kotarskog povjerenstva,
imati će katastralni ravnatelj sazvati okružno povjerenstvo,
koje će i opet imati izpitati predloge kotarskoga povjerenstva
uz sudjelovanje okružnoga i šumskoga procienitelja,


Cim izaslanstvo okružnoga povjerenstva izpita predloge
kotarskoga povjerenstva i podnese odnosne predloge o istih,
imat će katastralni ravnatelj sazvati okružno povjerenstvo najdulje
početkom siecnja 1883, i to prijaviti iinanc. ministarstvu.


Bilo bi dakle dobro, da svi poslovi, predradnje, kao i
možebitni prigovori pojedinih interesenta ßim skorije svrsi
shodno podneseni, odnosno sgotovljeni budu-*


Crustar Pausa,


nadšumar.


Kr. šumarsko gospodarska škola u Požarevcu.


Priobcuje kr. profesor J. Novaković.


Pitanje unapredjenja gospodarstva i šumarstva, od eminetno
je državnog značaja po Serbiju.


Serbija je zemlja surovina, i ona će. ovaj karakteri dalje
za čitav niz godina uzčuvati, ma činili se koji mu drago obrtni
preduzetci.


Gospodarstvo i šumarstvo u Serbiji, su ona granitska podloga,
na koju se oslanja cielo državno tielo. Sve naše imanje,


* Ovaj je ölauak bio takodjer njemaöki objelodanjen u „Oesterr. M,
f. Forstwesen^´ g. 1882. str. 417,


ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 26     <-- 26 -->        PDF

- aas —
sve naše bogatstvo, leži n gospodarstvu i šumarstvu. Snjima


pada, ili se diže i blagostanje naše. Serbiju danas više nego


ikada, kako njena sadašnjost, tako i njena budućnost, gone do


unapredjenja ovik dvajnh narodno-gospodarskih grana, da svu


svoju pažnju i brigu pokloni, da sve svoje sile koncentriše, i


ujedinjenje pokrene unapred u pravcu boljka i unapredjenja


gospodarstva i šumarstva, jer svaki državui korak mora imati


u ovome svoj izvor.


Za poslednjih godina, Serbija je nesumljivo u svima granama
državne uprave učinila važne korake k napredku. Nije
propušteno, a da se i unapredjivanju gospodarstva i šumarstva
pažnja ne obrati, ma sve da to možda i nije učinjeno u onom
stepenu, kako je važnost ovik pitanja zahtievala. Kao najvažniji
dogodjaj pako, koji je za poslednjih deset godina u Serbiji,
u pogledu unapredjenja gospodarstva i šumarstva učinjen,
jeste utemelenje „gospodarsko šumarske škole.^´


Ova je škola privremen o otvorena 10. listopada 1872.
godine u Požarevcu, a u namjeri, da se i kod nas unapredi
gospodarstvo i šumarstvo. Škola se ta uzdržava iz fonda školskog,
a stoji pod nadzorom ministra financija. Učenje traje u
šl^oli tri godine. Učenici se diele; na redovite, koji žive u
internatu, uživajuć kroz cio kurs, od države podpuno uzdržavanje,
a primaju se samo oni, koji su svršili sa dobrim uspjehom
najmanje četiri razreda gimnazije ili realke, a dobrog su
vladanja. Redovnih učenika prima se syake godine do 25 a
nemogu biti mlađji od 15, ni stariji od 20 godina, ter moraju
biti zdravi ter tjelesno razvijeni, ^anredni ili posjetioc pako
može biti svaki, koji traži praktičnog i teoretićnog obavještenja
iz pojedinih predmeta.


Naučni predmeti diele se na obce, okonomske i šumarske,
a .^vi su obvezni, za sve učenike ove škole. Od šumarskih
predmeta predaju se: Sadjenje i gojenje šuma 8. satih na tjedan.
Njega šuma 4. sata. Uporaba 4. sata. Uredjenje i taxacija
šuma 5. sat. i lov sa 2 sata na tjedan.


Na školi predaje ukupno 8 profesora, sa poprečno 1500 f.
a vr. godišnje plaće. Škola posjeduje bogatu knjižnicu, zbirku
insekta, mineralija i flore Serbije. Osim toga bogat tehničkimatematički fizikalni kabinet, te preko 200 stotine raznih gospođarsko-
šumarskih sprava i orudja.




ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 27     <-- 27 -->        PDF

~ 339 -


Za poslednjih deset godina, polazilo je školu ukupno 162
učenika. Trogodišnje školovanje svakog učenika stoji državu
1320 franaka. Na uzdržavanje ove škole troši država poprečno


80.000 franaka, od kojih ide na profesorske place. 31.800 fran.
Nu pored bogatih sredstva za teoretičku nastavu praksa
je hrdjavo zastupana. Ovo pako dolazi odtuda &to je škola,
privremen o otvorena u Požarevca, i nije mogla nikako, da
dobije svoje livade, vinograde i šume. Pri školi postoji svega
20 rali gradine.


Ovaj nedostatak, kao i druge školine mane, koje leže u
organizmu škole, opažene su već prve godine, i zbor profesorski
živo je od vlade tražio da se škole iz Požarevca na
btalno mjesto premjesti, i snabde sa zemljom i šumama, kako
bi teorija sa praksom išla uzporedno. Nu razne u zemlji političke
okolnostij nedozvoljavahu, da se vlada ovome odazove.
Tek ove godine vlada je stvar tu rješila, te su svi učenici
svoje školovanje na ovoj školi dovršili, a novi niesu primani.
Tako će škola ove godine biti zatvorena, dok vlađanerieši
pitanje, o njenom, preustrojstvu i stalnom smještenju.


Željeti je da pitanje o preustrojstvu i premeštenju ove
škole zauzme prvo mjesto, medju državnim! pitanji, i da se
što prije rieši, jer Serbi će svoju budućnost osjegurati i xigled
podići, samo onda, ako se živo zauzmu oko unapredjenja go
spodarstva i šumarstva.


U Požarevcu početkom listopada 1882, ,


Šumarstvo u Ugarskoj.


Hrvatska u političkom je pogledu, a donjekle i u šumarskom,
u toli tjesnom savezu sa kraljevinom Ugarskom, da je
po svakoga hrvatskih šumara donjekle baš potrebno poznavanje
šumarsko-gospodarskih odnošaja onkraj Drave. I to u najnovije
doba još i tim više, što nam državne šume neposredno podpadaju
pod ugarski ministerij obrta, trgovine i gospodarstva, kao
i s toga, što se broj Madjara i u šumarskoj struci kod nas
danomice mnaža. Držimo dakle, da neće biti zgorega, štovane
čitaoce upoznati sa clankom, koga je kr. ugarski šumarski nadsavjetnik
F. lUes priobćio u 6. svezku ovogodišnjega tečaja