DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 314 — Hrvatska se vlastela medjuto nemogoše složiti u tome, kako da se udesi stalno urbarsko uredjenje. Zato kad je ustro jeno posebno hrvatsko-slavonsko-dalniatinsko namjestnicko vieće izađje g. 1773. dvorski dekret, kojim je namjestnictvu obja vljeno, da se ima privremeno uredjenje od godine 1755. zamie niti stalnini. U tu svrliu odlučila je kraljica „da se sustavno i jedno lično urbarsko uredjenje, koje već postoji u kraljevini Ugarskoj, ima uvesti i u gornjih trijuh županija Hrvatske.´´ Uredjenje tih odnošaja raedjutim slabo mogaše napredo vati, jer su domaća vlastela bila novomu tomu uredjenju vrlo suprotivna, a bilo je i ozbiljnih sukoba medju carskim povje renikom i vlastelom, te su neke osobe pozatvarane a njeki se ljaci u tvrdjave odpremljeni. Najviše su pako protiv tom ure djenju rovarili vlastelinski činovnicij šireć medju seljaci kriva mnenja o novom uredjenju. Prvo načelno previšnje rešenje, kojimi se imali u nas urbarni odnošaji urediti, potiče od g. 1775. a govori o mjeri selistah, 0 uračunavanju nekih zemalja kao vinograda, kolosjeka, grmlja i suma u selište, o podvrgnuću t. z. predijalaca, desetinjaka i slobodnjaka pod oboi sustav itđ. Konačna je pako, previžnja naredba o redovitom urbarskom uredjenju Hrvatske izdane god. 1780. Svim tim naredbam i zakonom koje jurve iztaknusmo, dodan je kasnije još čitav niz raznih naredaba, koje su izašle prigođice sve do godine 1836. Eekosmo već, prije da su sve važnije naredbe urbarske u nas izdane povodom seljačkih buna. Medju najvažnije naredbe napokon, koje su pod konac prošloga vieka, u tom pogledu izdane, spada nedvojbeno još i naredba od g. 1791. kojom je seljakom dozvoljeno da se stanovite uvjete mogu seliti. Tim je iz ,recena i opet osobna sloboda našeg seljačkog stališa. Toliko još mislimo, da Je nuždno spomenuti obzirom na obće narodnogospodarstvene odnošajc naroda našega pod konac prošloga vieka. XXIL Povratimo li se i opet na razmatranja obćeg stanja domovine na.še koncem prošloga vieka, u politigkom pogledu, to vidimo prije svega da reakcija, koja bje nastala u svih austrij |