DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 826 — vali bi n samom zavodu, a u dvo j dotično-trogodišnjem nai\kovanju dobivali bi potrebnu šumarsku naobrazbu. Kako je naravno njemački jezik bio naukoynim, to su se svi proizvodi, za onda baš u najljepšem se razvoju nalazeće njemačke šumarske književnosti, ne samo; rabiti i učiti mogli, no i sve po svem njemačkom svietu skupljeno irfaistvo na polju šumskog gospodarstva usvajati i poprimati. Nauke Hartiga, Pfeila, Cotte. Burgsdorfa, H.eyera,. Koniga i svih inih kapaciteta na polju šumarstva i znamenitih njemačkih šumara, postanu tako doskora i svojinom bivših pitomaca Mariabrunnskog zavoda i austiijanskih šumskih gospodara. Imena professorah zavoda pako, kao što su L Smid, L. Grabner, I. Newald, G. Yinkler, J. Wesely, F. Grosbauer i C. Breyman, svakomu naobraženomu šumaru predobro su znana. Vrstne te učiteljske sile doprinieše, da bje dobar glas Mariabrunske šumarske škole za dugo i daleko izvan granica ove monarkije poznat i cienjen. Medju ravnatelji zavoda nalazimo pako (god. 1840.—1856.) takođjer i rodjena hrvata krajišnika Franju Kegelna. Kako se je bečka vlada, za onda jos osobito mnogo za vojnu Krajinu i toli znamenite krajiške nam šume zanimala^ nije ni čudo, da vec medju prvimi pitomci rečenog zavoda i krajišnike hrvate nahodimo. Franjo Sporer^ Antun Tomić, Josip Etinger, Adolf Danbelovsky, Emil Durst, Dragutin Kadićj Mio Vrbanić, Franjo Cordašicj Antun Sranković, Ferdo Zikmundovski itd. sami su pitomci bivše Mariabrunske akademije. IIz Mariabrunsku školu, još nam je iztaknuti i Semnićku šumarsku školu, koja nam takodjer liep broj i baš valjanih lirvatskih šumara uzgojila. Utemelenjem tih zavoda stvoren bi tek pravi temelj racijonalnom šuma^rstvu, po svih austrijskih zemlja, a od sada tek vidimo da se i u nas pocimlje šumarsko gospodarski stališ do njeke obće državne važnosti uzpinjati. C. Liebich, L. Grabner, J. Feistmantel i J„ Vesely polože temelj austro-njemačkoj šumarskoj literaturi, A godine 1832, vidimo gdje Emil Andre (kasnije i počastni predsjednik prvog hrvatskog šumarskog družtva), počeo izdavati u Pešti prvi strukovni šum^arski list naše monarkije, pod naslovom ,,forstökonomische Neuigkeiten", u kojemu mnogo baš i vrlo zanimivih članaka i o hrvatsko šumarskih odnošajik nalazimo ^ opisano osobito po domaćih nam |