DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 325 — treba posebnili šumarskih učilišta počimaše tek ondu osjećati, kad je bilo šumarstvo vec prevalilo prag najprimitivnije empirije i lovstva. Medju svimi pako zemljami vidimo da su baš veleposjednici sjeverozapadnih u kulturi nam naprednijih zemalja monarkije, prvi naučili cieniti i važnost šumarsko gospodarskog stališa, a zato i nalazimo u njih i prve šumarske škole. Vec godine 1800. vidimo gdje si češki velikaš knez Švarcenberg u Krumavi, podiga neku vrst šumarskog obrazovališta, a malo kasnije nasliedi mu primjer i knez Lichtenstein utemeljiv u Eisgrubu šumarsku školu. Naravno da su ti zavodi već u svom osnutku nosili biljeg privatnih školaj namienjenih jedino uzgoju vlastniku potrebnog šumarskog, ponajpače pako lovačkog osoblja. Nu već do mala opažamo da primjer tih velikaša i u ostalih zemljah i šumskih posjednika odziva nalazi, ter da se i oni do mala već skupljaju u zajednice stvarajući učilišta, u kojih bi si dali zajednickimi prinosi mlad naraštaj za šumarsko osoblje uzgajati. Naravno da ni država nemogaše zaostati, ona bo kao najbogatiji i prvi posjednik šuma trebaše mnogo a trebaše i vještog šumarskog osoblja, dakle i zavoda za uzgoj i naobrazbu. I tako vidimo gdje kralj Franjo II. godine 1805. kod c. kr. nadšumarije u Purkersdorfu kraj Beča utemeljio njeku vrst šumarskog obrazovališta, koji se zavod već za prvih godina obstanka toliko razširio, da su već godine 1807. tri učiteljske sile tamo potrebno naučale. A već godine 1808. vidimo gdje prof. Dr. Hinko Yilkens i na jur godine 1770. utemeljenoj rudarskoj školi u ugarskom Šemnicu, i šumarske predmete pitomcem predaje, što je tim važnije bilo što su šume i državni rudnici, za onda a i kasnije još dugo pod zajedničkom vrhovnom upravom stojale. Uviđiv pako bečka vlada da šumarska škola u Purkersdorfu uemože takova kakova bje, za dugo potrebam oiele ogromne carevine odgovarati^ premiesti zavod u nedaleki i prostrani bivši Augustinski manastir u MariabrunnUj podigav ujedno godine 1808. zavod na javno c. kr. šumarsko učilište. Od ovoga časa možemo smatrati zavod ovaj vrielommaticom austrijanskog šumarskog stališa, a napose i odgojilištem naših hrvatskih šumarskih odličnika poput Franje Sporera i m. d. Zavod je bio na vojničku uredjen, pitomci stano |