DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 324 — loženo utjerivanje globa za šumske kvarove, a i broj curarskog osoblja bje znatno povećan. A kašnje bude i istoj žandarmeriji naloženoj da posreduje kod utjerivanja šumskib globa, dapače i istim kriminalom zagroženo, ne bi li se tim bar po nešto učinio kraj vandalizmu. Godine 1812. u prosincu morade maršalat u Ljubljani u prkos tomu iznova izdati naredbu, da je šumskom uredu slobodno istu ovrhu voditi, da utjera globe za šumske štete. Po tom vidimo dakle, da je u oboe tužno bilo stanje naših primorskih šuma u to doba, ter da velikim zloporabam nije niti još onda bio kraj, kad no francezka vlada, i svoj (u francezkoj u krieposti stojeći) zakon i na Ilirske zemlje protegnu. Suvremenici pako jednodušno hvale uzor gospodarenje sa šumama u to doba francezke vladavine u domovini našoj. Od svih tih plemenitih nastojanja, ipak je slabo narod hrvatski crpio koristi — sedam bo godina francezke vladavine, prekratko bje viieme, da bi se naše opušćele gore primorja iz nova okititi mogle pod njezinom zaštitom, a jedva što je god. 1814. Ilirija opet Austriji vraćena, ukinute su sve, ma i koli koristonosne po narod naš francezke uredbe i zakoni — al ipak uspomene na liepe ove dane n narodu našem nemogoše za nikad izbrisati. , XXY. Prije nego li pređjemo na dalnja razmatranja o razvoju obćeg gospodarstva, a šumarstva napose u nas, valja da se upoznamo, bar u najglavnijih crtah i sa obćim stanjem šumarstva u onih zemljah, koje najviše na najnoviji kulturni razvoj Hrvatske uticahu, a te zemlje su Austrija i Njemačka, Njemačko obiležje monarkije naše već je kroz više vjekova uzrokom, da se je u Austriji obće gospodarska kao i šumarska kultura zajedno s onom Njemačkih zemalja stvarala i razvijala, razlikujuć se od ove jedino mjestnimi obiležji uporabe. Grovoreći dakle o jednoj moramo se i nehotice obazrieti i na drugu. Razmatramo li pako prije svega povjestni razvoj šumarstva u Austriji, to vidimo da je moralo biti brez dvojbe od osobite važnosti i upliva po nas Hrvate, razvoj samostalnih šumarskih učilišta, jer nas izkustvo uci da su baš na ovih zavod ih i prvi hrvatski šumari svoju strukovnu naobrazbu stekli. A kao što svakud tako vidimo i u ovoj monarkiji, da se po |