DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1882 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 822 — iz krila njezina i đoci u ruke najboljili sinova ;^emlje. Prije svega mu pako bijaše skrb uzdignuti i ua novo uzkrisnuti jur propalu trgovinu njekoč toli bogatili trgova^kib dalmatinskih gradova, stoga im povrati i opet sva stara prava i sloboštine, nu brez umišljenih plemićkih privilegija. Seljak dalmatinski posta i opet slobodan vlastnik svoje zemlje. U oboe moramo priznati već unapred, da ono što je Francezka već prve godine pokušala za razcvat materijalni ove zemlje, toga druge Europejske države kre5uće se polaganim korakom po starom redu i običaju nebi bile kadre niti zamisliti. U Spljetu otvori se akademija za poljodeljstvo, obrt i trgovinu, a vještaci iz Italije budu pozvani da upućuju narod u vrtljarstvu i poljođeljstvu. Uz to se je nastojalo državnimi nagradami promicati iz nova sadjenje šuma, loze, krumpira itd. Nove tvornice podigoše se na svih krajevih zemlje i dadoše im se osobite povlasti, mnoge daće budu ukinute samo da se podigne promet i trgovina, a najglavnije još i sada ceste diljem kroz Dalmaciju sagradi Francezka vlada. Uz slobodna sajmove u gradovih osjeguraše Francezi i trgovinu s Bosnom, utemeljiv posebne konsularske urede. Škole utemeljiše po svih gradovih i to na toliko, da se broj srednjih učilišta od Napoleonskih vremena sve do danas nije pomnožao itd. Sve to zapoće plemeniti Dandulo, ostaviv si tako u narodu našem neumrlo ime a državi Francezkoj redku slavu, da je novopokorenu zemlju do sreće i procvata kušala podići. A kao što si taj bezsmrtnik neumrle zasluge po obće kulturni razvoj dalmatinske Hrvatske stekao, tako si steće napose i liepih zasluga oko unapredjenja šumarstva tamošnjega. Da se naime preprieci dalnje ogolećivanje zemlje i nebi li se možda goljeti dalmatinskog primorja i opet pošumile izdade mjeseca veljače g. 1808. naredbu kojom nalaže, da svaka obćina u roku od dva mjeseca primjerenu površinu zemljišta kamenim zidom ogradi, da se budu i opet uzmogli starovječni „sveti gajevi" zasaditi. Da se taj posao pospješi obeća onim, koji spomenutom nalogu najprije zadovolje znamenite nagrade, u iznosu od 800, 500 i 300 lira. Nu nije si Francezka vlada samo po Dalmatinsku hrvatsku neumrlih zasluga stekla, već i po sve ostale hrvatske krajeve, koji no joj god. 1810. Schonbrunskim mirom dopadoše, ter iz kojih zemalja ukupno Napolen „Ilirsko kra |