DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 70 <-- 70 --> PDF |
^ZÖ2 ^ štetu prodati — a nebi bilo sgoreda da si koja imovnih obćina nagih dobavi. Njegova visost kraljević na lovu u Sedmogradskoj. Koncem mjeseca srpnja ođputila se Njegova visost kraljević Rudolf i prejasna kraljevna Štefanija u Sedmograđsku u Boldogfalvu na lov na medvjede divokoze i ostalu divljač, na imanjih grofa Telekya. U pratnji visokih gostijuh nalaze se i grofovi: Wurmbrand, Wilcek i Bornamisa. Lov izpao je prema vještini vrlo dobro. , Nova industrijalna željeznica. Konzorcij sastojeći se iz veleti-žaca Wienerä i Pakraca, Biankia iz Beča ter velikog župana i veleposjednika Fodrocia iz Križevaca, dobio je koncesiju za gradnju indnstrijalne željeznice iz Križevaca u Yratno (u gori Kalničkoj). Daljina pruge biti de l ä kilometara. Gradnja započeta u kolovozu. — Svrha željeznice jest omogućiti dovoz vapna, kamena za gradnju, kamenog ugljevja i drva. .Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnicl u Križevoih, Netom izašlo to izvješće, odlikuje se toli sadržajem koli i oblikom od svijuh izvještaja sličnih zavoda. Sadržaj mu se dieli u dva diela, prv i sadržaje Članak „Gospodarska važnost i vriednost žira" od F. X. Kesterčanka, drugi pako j, Školske i .gospodarske viesti", priobćene po ravnateljstvu zavoda. Izvješće ovo može dobiti svaki od gospode članova na zahtjev kod ravnateljstva zavoda. Onome koji se želi sa današnjim stanjem zavoda upoznati — budi isto čim toplije preporučeno. Blesan kurjak. Dne 16. kolovoza u 11 satih prije podne ugrizao je blizu Eesnika biesan kurjak pastira iz Ivanjske, malo prije pako ugrizao je isti kurjak takodjer i jednu staricu, koja krumpir na polju izkapaše. Od sti-ane sesvetske obćine naredjena bi zaoto namah hajka na tog biesnog kurjaka. Drvarska obrt´ u Hrvatskoj. Vadimo iz izvještaja trgovačkoobrtničke komore sledeće podatke. „Do produkcije dužica kao i ostalih u sumi samoj izradjenih proizvoda iz drva, najvažnija je u nas joŠ tvoritba stolarskih predmeta, u koje uračunavamo i tvoritbu parketa. Najveće poduzeće ove struke u nas je tvornica parketa i gradjevnoga stolarstva u Zagrebu, 0 kojoj napomenusmo u svoje doba, da je porad nepovoljnih novčanih odnoŠaja g. 1879 svoju djelatnost obustavila bila, nu prešav zatim u vlastničtvo veletržca viteza g. Pongraca, koj ju posvema iz nova preuredi, nastavi g. 1881 i opet svoj rad. Do ove tvornice stoji i parna pila englezke tvrdke Charles Heavena sa parnim strojem od 40 konjskih sila i 25 radnika, radeć bez stanke razno tehničko gradivo skoro izključivo za Englezku. Promet godišnji dosiže po prilici 100.000 for. Ostale parne pile u okružju zagrebačke trgovačke komore, kao Što je ona kneza Thurn-Taxisa u Lekeuiku, zatim u Kerestincu i Sisku rade istom snagom kao i dosada, naime prva sa parostrojera od 12 konja jakosti, druga sa parostrojem od 46 konja jakosti, sa 50 radnika, prva producira frieza iz hrastovine do 200 kub. met. i .3000 kub. stopa dasaka itd. u vriednosti od 120.000 for.; ona u Sisku do 120.000 kub. stopa dasaka, greda, stupova itd. Izvoz ovih proizvoda ide većinom u Francezku. Vodenih pila, Ba kojih se režu jelove i bukove Žagaaice za Italiju^ ima u priličnom |