DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 70     <-- 70 -->        PDF

^ZÖ2 ^


štetu prodati — a nebi bilo sgoreda da si koja imovnih obćina nagih
dobavi.


Njegova visost kraljević na lovu u Sedmogradskoj. Koncem
mjeseca srpnja ođputila se Njegova visost kraljević Rudolf i prejasna kraljevna
Štefanija u Sedmograđsku u Boldogfalvu na lov na medvjede divokoze
i ostalu divljač, na imanjih grofa Telekya. U pratnji visokih gostijuh
nalaze se i grofovi: Wurmbrand, Wilcek i Bornamisa. Lov izpao je prema
vještini vrlo dobro.


, Nova industrijalna željeznica. Konzorcij sastojeći se iz veleti-žaca
Wienerä i Pakraca, Biankia iz Beča ter velikog župana i veleposjednika
Fodrocia iz Križevaca, dobio je koncesiju za gradnju indnstrijalne željeznice
iz Križevaca u Yratno (u gori Kalničkoj). Daljina pruge biti de l ä kilometara.
Gradnja započeta u kolovozu. — Svrha željeznice jest omogućiti
dovoz vapna, kamena za gradnju, kamenog ugljevja i drva.


.Izvješće o kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnicl
u Križevoih, Netom izašlo to izvješće, odlikuje se toli sadržajem
koli i oblikom od svijuh izvještaja sličnih zavoda. Sadržaj mu se dieli u
dva diela, prv i sadržaje Članak „Gospodarska važnost i vriednost žira"
od F. X. Kesterčanka, drugi pako j, Školske i .gospodarske viesti", priobćene
po ravnateljstvu zavoda. Izvješće ovo može dobiti svaki od gospode
članova na zahtjev kod ravnateljstva zavoda. Onome koji se želi sa današnjim
stanjem zavoda upoznati — budi isto čim toplije preporučeno.


Blesan kurjak. Dne 16. kolovoza u 11 satih prije podne ugrizao
je blizu Eesnika biesan kurjak pastira iz Ivanjske, malo prije pako ugrizao
je isti kurjak takodjer i jednu staricu, koja krumpir na polju izkapaše.
Od sti-ane sesvetske obćine naredjena bi zaoto namah hajka na tog biesnog
kurjaka.


Drvarska obrt´ u Hrvatskoj. Vadimo iz izvještaja trgovačkoobrtničke
komore sledeće podatke. „Do produkcije dužica kao i ostalih u
sumi samoj izradjenih proizvoda iz drva, najvažnija je u nas joŠ tvoritba
stolarskih predmeta, u koje uračunavamo i tvoritbu parketa. Najveće poduzeće
ove struke u nas je tvornica parketa i gradjevnoga stolarstva u Zagrebu,
0 kojoj napomenusmo u svoje doba, da je porad nepovoljnih novčanih
odnoŠaja g. 1879 svoju djelatnost obustavila bila, nu prešav zatim
u vlastničtvo veletržca viteza g. Pongraca, koj ju posvema iz nova preuredi,
nastavi g. 1881 i opet svoj rad. Do ove tvornice stoji i parna pila
englezke tvrdke Charles Heavena sa parnim strojem od 40 konjskih sila
i 25 radnika, radeć bez stanke razno tehničko gradivo skoro izključivo za
Englezku. Promet godišnji dosiže po prilici 100.000 for. Ostale parne pile
u okružju zagrebačke trgovačke komore, kao Što je ona kneza Thurn-Taxisa
u Lekeuiku, zatim u Kerestincu i Sisku rade istom snagom kao i
dosada, naime prva sa parostrojera od 12 konja jakosti, druga sa parostrojem
od 46 konja jakosti, sa 50 radnika, prva producira frieza iz hrastovine
do 200 kub. met. i .3000 kub. stopa dasaka itd. u vriednosti od


120.000 for.; ona u Sisku do 120.000 kub. stopa dasaka, greda, stupova
itd. Izvoz ovih proizvoda ide većinom u Francezku. Vodenih pila,
Ba kojih se režu jelove i bukove Žagaaice za Italiju^ ima u priličnom