DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 300 ~ kao sto i u svih ostalih nam srodnih i susjednih zemljah habsburžke kuće, izuzam jedine Češke, koja nas je u tom sve do mala prestigla. — Sav znanstveni materijal pako dolazi još i dan danas ne samo k nam, no i u obce u sve zemlje preko Njemačke i njemačkom literaturom, koju stoga i mi Hrvati hoćeš nećeš moramo priznati roditeljicoin hrvatske šumarske naobrazbe. Osvrnemo li se sada još jednom na obće stanje šuma i šumskoga gospodarstva u Hrvatskoj u prošlom vieku, to vidimo, da nam je domovina u cielosti još bogata sumarni. Samo Dalmacija i hrvatsko primorje nose jur na sebi vidljiv dokaz pogubnoga haračenja tamošnje gore; Slavonija rek bi daje prašuma, tako da je carica i kraljica Marija Therezija silom dala tjerati narod iz zabitnih nepristupnih prašuma u sela duž novo ustrojenih cesta, i to poglavito stoga, da učini kraj bezvladju i haranju hajdučkih četa, pak da se uvede u zemlji red i sigurnost. Isto tako znamo za naredbu, da se imadu šume duž Kupe na uru hoda daleko posjeći sigurnosti prometa radi. U to doba dobiše po Slavoniji pojedini carski generali i drugi zaslužnici silne i velike šumske komplekse kao nadarbine za se i svoje potomke. Isto tako dobila je g. 1773. i biskupija sriemska bogate darove i mnoga vlastelinstva oko Djakova. Dobivši te porodice tolika i prostrana, al uz to za onda još malo vriedna i veoma slabo napučena zemljišta, pridržaše za se samo bolje oranice, livadcj šume i vinograde, ostalo pako što, bijaše i manje vriedno, razdieliše kmetom i novonaseljenikom, đolazećim amo iz raznih zemalja i krajeva uz uvjet urbarijalnih podavanja i zajamčenim ,,salvo jure đominali" na vlastničtvo tih novih urbarijalnih selišta. Zirovina i paša, zatim pepelarenje i pougljivanje drva, representiraju još svedjer po Slavoniji jedini šumski novčani prihod. Nu i po Primorju je palenje ugljena to doba toliko stalo preuzimati mah, da je vidljivo nestajalo šuma. U Krajini pako, osobito banskoj, činjahu najveću štetu šumam koze. , TJvedenjem prije spomenutoga krajiškoga šumskoga reda vidimo da „Hofkriegsrath" doskora propisuje i potrajnost sumarenja po krajiških šumah na temelju tako zvanog ^prihoda |