DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 65 <-- 65 --> PDF |
~ 297 dugo, doklegod se nije ponovilo uvršćivanje pojedinib. zemljišta u razrede priboda. Svakogodišnje plaćanje zemljištnoga poreza pako sililo je vlastnika na potrajao, odnosno i godišnje gospodarenje t. j , njemu bje nastojati, da si osjegura tomu godišnjemu izdatku primjereni potrajni prihod iz svojih šuma, odnosno da intenzivnije gospodari. Nu pošto je bilo veoma težko prema dosadanjemu načinu uživanja šuma prebiranjem količinu potrajnoga prihoda ma i približno samo ustanoviti, to vidimo, da se je već i toga radi u nas doskora stala oplodna, dotično cista sječnja, da i sadnja šuma, uvadjati. Euduć pako da je kod sastavljanja nacrta, kao što je poznato, osobito važno poznavanje granica i medja pojedinih cestica i rudina, to su se prigodom toga mjerenja takodjer i stare razmedje i granice opet ponavljale, a mnoge i na novo označile. Samo je po sebi pako jasno, da je taj josefeiski katastar morao imati još mnogo veću važnost po razvoj poljskoga nam gospodarstva, kojega se ponajprije a i najviše novi taj način oporezivanja ticao. XIX. Docim su nam za prijašnjih vjekova, kao što vidismo, Turčin i Mljetcići trgali i dielili domovinu, poeimaju ju za posljednjih vjekova sami domaći kraljevi usljeđ svojih germanizatornih i obsolutisticnih težnja ciepiti i trgati. Tako vidimo, da dobiva u 18. stoljeću sva Krajina hrvatska posebne institucije, kao da je samostalna provincija njemačkoga cara, akoprem ju još sveudilj hrvatski stališi svojataju. Carevi ju i kraljevi naši proglasuju na jedanput nasljednom carskom zemljom i nekakovim cielovitim dielom državne vojske. Krajina postade veliki logor, a krajišnik carski vojnik, uzgajan od najnježnijeg djetinstva samo za vojnika; do mala odtudjio se je ne samo težatbi i ratarstvu, vec i narodnosti! domu. Vojni sustav Krajine nije dao, da se ratarstvo i obrti razvijaju, dakle ni trgovine nije moglo biti, zato i vidimo, da su baš šume u Krajini jedan od najbitnijih uvjeta blagostanja. Gornji krajišnik gojio bi samo koze, dolnji konje, a zato je i opet trebovao mnogo paše, koju mu pako davahu proriedjene šume i travnici; polja bi tek žene i djeca obradjivala. . 22 |