DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 206 — nastale na mjestili još i veće smutnje, nego li su do sada postojale. Prema izdanom naputku o izrojerenju zemljišta imale su se livade i polja po mjernickih poraoćnicih, a tek samo šume i gore po vještacik. mjeriti. Nije tuj bilo uviek ni strojeva ni mjerenja, već odmjera koracaji, a prostoručno crtanje bijaše cesto jedino sredstvo radnja. Spomenusmo već, da je ova izmjera imala biti u buduće pomagalom i podlogom novomu oporezivanju, po kojem bi imao zemljištni posjed i njegov prikod biti mjerilom kod ustanovljivanja količine poreza, a zato i vidimo, da su rečene izmjere i zbilja bile sve do ponovljene izmjere pod carem Pranjem II. od g. 1817. podlogom katastralnomu oporezivanju kao i katastralnom procjenjivanju zemalja. Slieđimo li, prouoavajiić korist i važnost ovoga izmjerivanja zemalja našik po razvoj gospodarstva naroda našega, takodjer i tek obće povjesti njegove, to vidimo, da je do mala zavladala čitavom zemljom najveća mržnja proti toj novotariji, tako da se je prava buna podigla proti ovim carskim mjernikom, te je car Josip morao izdati poznati onaj dekret od 28. siecnja, kojim se i opet u Hrvatskoj stai´a konstitucija uvela. Pobojavši se usljed toga mjernici i za istu sigurnost života, ter da ne izgube u lađo glave, pobjegoše jedne noći skupno u susjednu Kranjsku i Štajersku. Sada istom, kao po dogovoru, nasta prava hajka na ostavštinu njibovu, nacrti im i papiri budu mjestimice po ,,patriotih", češće uz svirku i oduševljeno pjevanje, spaljeni i uništeni, samo da ih za sva vremena nestane. Samo se je po vojnoj Krajini iznimno ovo mjerenje još i dalje do g. 1809. nastavljalo. Pravu važnost ove izmjere našik šuma kao i inih zemljišta po razvoj hrvatskoga šumoznanstva možemo tek onda pravo razsuditi, ako se sjetimo na obću velevažnost poznavanja količine i veličine šumske površine po uredjenju i vodstvu sumarenja i šumskoga gospodarstva. Gori već iztaknusmo, da je tim izmjerenjem bilo u najtjesnijem savezu ustanovljivanje čistih prihoda pojedinih zemljišta, štono su u buda<5e imali biti podlogom oporezezivanja, koje bi, mimogređce spomenuto, u to doba sa lO^o čistoga prihoda ustavljerio. Cini je dakle u buduće prihod kojega zem ;a veći bivao, tim se razmjerno manje plaćalo, i to tako |