DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1882 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 243 -» družtva i udružba svake ruke ima se pripisati ustrojenje pođu zeća, koja su zeinljam i narodom donieli veličanstvenih rezul tata i probitaka." (Komers.) Najveći dio probitaka pako ovakih ođpada na polje produkcije materijalnih dobara, jer je asocia cija na ekonomickom polju najveličanstvenije razvijena; nu i za promaknuće duševnih interesa, za intensivno širenje pro svjete uredba asociacije urodi obilnim plodom, pa se kod pro svjećenih naroda sada živo radi oko udruživanja i u ovoj struci. Njeki su narodi prije, drugi kasnije uvjerili se o probitcih udruživanja, kako su već kamo xrake prosvjete prije doprle, a napose pojmovi ekonomije prije poželi prodirati u masu naroda. Oni prvi su sada vec na materijalnom i duševnom polju daleko napređ, ovi drugi pribiru sve sile, da dostignu one prijašnje, Međju ove potonje spada i narod hrvatski. A radošću konstatujemo, da se pocimlje i u nas živo osjećati potreba udruživanja, prem razumijemo vrlo dobro, da nikomu nije pomoženo jedino osjećanjem te nužde, nego treba se umah latit i posla. Na ovo mora da nas nukaju s jedne strane silni nedostatci u životu narodnom, kojim bi se dalo još najprije doskočiti pribiranjem i ujedinjivanjem razštrkanih sila, a s druge strane polučeni već povoljni resultati u djelovanju postojećih družtva. S ovih se razloga predšastnici naši, a na čelu im neumrle uspomene hrvatski šumar Fran Šporer, već god. 1846. skupile, da stvore hrvatsko šumarsko družtvo. A s istih je razloga i godine 1877. ustrojeno i to naše družtvo u Zagrebu. Ono ima biti ono ognjište, oko koga će se sabirati sve šumarske sile svijuh hrvatskih pokrajina, da pomognu dovinuti se one svrhe, koja je đružtvu namienjena i u drugom paragrafu njegovih pravila ubilježena: „da unapređjuje cielokupno domaće šumarstvo u obće i svaku šumarsko-gospodarstvenu granu na poseb." Ustrojenje takovog družtva bijaše zaista prekom potrebom. Domovina naša, nagodbom vezana uz posestrimu kraljevinu ugarsku, uživa barma donjekle i u njekih poslovih, a imenito i u onih nutarnje uprave i nastave autonomiju, naše su šume neprocjenjeno narodno blago, dohodci njihovi sačinjavaju bitni dio državnoga đohođka , podignuto je eno već pred 20 godina i kr. šumarsko učilište, stališ šumarski u na^ takodjer je liepa broja. Na Cislajtaniju i tamošnja družtva nemožemo se priključiti, jer uas uz narodnost i političke obstojnosti lu^e, |