DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 3     <-- 3 -->        PDF

— 167 —


ravnoga postupanja sile čovjeka, da u vlastitom interesu svoga
obstanka preostalu šumsku glavnicu samo primjereno troši i
da si nastoji isti pomlad šuma umjetnim pomladjivanjem i uzgajanjem
osjegurati.


Nestajanjem šuma u pojedinih krajevilz domovine naše
vidimo, da su se amo tamo veo i izkustvom udomila neka oboa
šumarsko-gospođarska pravila, sastojeca se prije svega u toiUj
da je dosele neuredna preborna sječa postajala pravilnijom^ a
\ i^^,9_.™jetno sadjeüje žira običajnije, a uzgajanje neke vrsti
srednjih šuma nara viju označenom potrebom.


Pravilnost uzgajanja listnatih šuma u obce, a hrastika i
bukvika napose, bijaše takodjer uzrokom, da se je u obće kod
nas Hrvata šumsko gospodarstvo moglo samo po malo i slabo
razvijati, a zato i vidimo, da su zaštita šuma i šumskoga vlastnictva
dugo glavni temelji naših kulturnih zakona i ustanova,
a pravo i naučno šumarenje da nastaje u nas tek u najnovije
doba nestajanjem doraslih šuma.


Tek onda, kad se je i u nas sbog bezobzirnog plienjenja
i haračenja šuma sve veoma pojavljala bojazan, da bi uz potrajno
takovo bezbrižno trošenje suma i drva napokon i kod
nas zavladao manjak toga najpotrebnijega nam proizvoda naravi,
stalo se i 0 šumarstvu ozbiljnije raditi i nastojati.


Kako i na koj se je način pako u nas šumsko racijonalno
gospodarstvo razvilo uz šumsko znanstveno spoznanje^ čuti
ćemo kasnije.


Konačno budi još spomenuto, da proučavajuc kulturnu
poviest naroda hrvatskoga tečajem XVI. i XYIL vieka, opažamo,
da su nam tada bile šume više zapriekom. uljudbe, nego
li vrielom narodnoga bogatsva.


XIV.
Sliedeč nadalje tek obcih kulturnih odnosaja naroda brvatskoga,
preci ćemo sada na razmatranje stanja domoidne naše
u XVIII. vieku.
Znamenitim u historiji karlovačkim mirom od 26. sieČnja
1699. godine nastaje rek bi novo doba za po^äest hrvatsku.
Bolji dio zemlje naše izbavljeu bi izpod turskoga jarma, te
đodje opet pod zakonitog si kralja. Onaj plačni glas o zemlji.