DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 191 ~
Neke poboljšice agrarnih odnošaja uvede sultan Mnkmed
kroz 5,Hati šerif" od ?>. studena 1839.


Ovim si je zakonom država i opet sav prijašnji posjed
nadarbina prisvojila bila, pridržav si ipak vlada pravo pobiranja
desetine, docim je prijaHujim uživaocem tih nadarbina
neku rentu iz blagajne državne osjegurala. Tim je spahijam
oduzeto pravo dielenja tapija i pobiranja desetine, a dobra
njihova prisvoji si država.


Tko je hotio od tog doba steci si posjed i zakonitim vlastnikom
istoga postati, morao bi tapiju, uplaćajuć za istu neku
stanovitu svotu u državnu blagajnu, od države kupiti, kako
to zakon o tapijah propisivaše.


Od onda do sada sticahu se zemljištni posjedi jedino tim
načinom, a novirn tim posjednikom budu od strane države u
to ime uručene posebne posjedovne listine. — Pod okolnostmi,
kakove onda vladahu, te uz koje nisu šume gotovo nikakvu
vriednost reprezentiiale, ne bijahu šumske tapije niti tražene
niti izdavane, ili se bar samo na manje površine protezahu.
Ako je koji beg slučajno i uzeo koju šumsku tapiju, to je za
nju tek veoma malenu svotu platiti imao, jer se je i onako pri
tom predmjevalo, da mora šumsko zemljište tek u težatnu zemlju
pretvoriti. Iz toga se vidi, da je i sama država podupirala krčenje
šuma i šikarja, te pretvorbu ovih u težatne zemlje, jer
šume ne imadjahu i onako osobite vriednosti.


Jedino vezirsko pismo od 13. šenala 1287. i od 24- kiamnievella
1286. (što je po našem kalendaru na dne 5. siečnja
1869.) na bosansku provincijalnu vladu spominje izricno, da si
je sve u Bosni nalazeće se šume država prisvojila — bez obzira
na obćinske šume i!i privatni šumski posjed. — Posije
toga predloži bosanska zemaljska skupština, da komisija, koju
ce ona sama izabrati, na temelju pravovaljanih posjedovnih izkaza
izluči privatni posjed. Nu odmah zatim izadje novi turski
zakon, sa svojim nesretnim §. 5., koga ćemo malo kasnije navesti.


Rečena povjerenstva skupiše se još pod turskom vladom,
da svoj rad zapocmu, ali ga medjutim moradoše na skoro prekinuti
usljed nastavše bune raje proti posjednikom zemljišta.
I tako je sadašnjoj upravi bilo dosudjeno i uredjenje šumskoposjedovnih
odnošaja provesti.