DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 26 <-- 26 --> PDF |
, — 190 ^ su priepornim posjedom i kao takovi kod katastralnog uknjiženja ubilježeni. , Zabranilo se pođjedno svakoj od pravdajućih se stranaka ma bilo čim posjed krnjiti. Samo tim načinom mogao se je državni šumarski posjed obraniti od nezakonitik uticaja. Na OA´akov je postupak bila država prinukana oštecivanjem u državno-sumskom posjedu po takovik strankak^ koje si takodjer svojataku pravo vlastničtva na te šnme. Odmak posije ugusenja ustanka i po uvedenju mira proglasiše se mnogi stanovnici vanjskim poticanjem posjednici šuma, prodavajuć drva bud za što. Često se nije na ovakovo karanje odmak ni naišlo, nego tekar kasnije, a pomalo još i sada dolare takovi slučajevi, a to ponajprije zato, što je ovdje malo šumskog osoblja, te što su sječi dorasle šume prilično odaljene od većik miesta. Dalnji uzrok raznim tim pravnim zabludam biti će i u nejasnom te mnogo puta modificiranom vršenju nadarbina. Po štivu korana: Alak je vrkovni vlastnik, a Sultan njegov zamjenik j Bog daruje svomu zamjeniku na zemlji, vladaocu pravovjernih, čitavu, zemlju, da ju u njegovo ime razdieli i koja bje po zauzeću medju razne vodje ili spajije po spajilucih podieljena. Stanovnici, koji zauzetu zemlju prije obrađjivaku i posjedovahu, postađoše kmetovi, morajući zemljišta obradjivati, a spahijam svojim na ime poreza davati t. zv. desetinu. U zakonu Sulejmana Velikoga ne bijahu medjutim spahije priznati kao posjednici nadarenih zemalja, nego samo kao uživaoci. — Pravo vlastničtva, posjeda i zemljišta pridržano bi državi. — Za vrieme, kad bje turskim vezirom Bosne podieljeno pravo od države, da sami po volji porazdieljuju spajiluke, isti- bi zlorabeć službu onim podielivali, koji bi ih najbolje mitilk —. Novi uživaoci tih nadarbina (spajiluka) nastojahu o tom, da što više povise desetinu, te bi tim uapokon raju i na ustanak prisilili-, nu pošto bijaše u rukuh spahija i cielo konjanictvo, koje su morali u zemlji podržavati, te ciela bojna sila, to se nije usudio nitko da ustane \\ prilog poboljšanja stanja ne^^retne raje. Tek iza mnogih nutarnjih bojeva u državi, te pošto su i same vanjske države u tu svrhu posredovale, podje za rukom sklonuti visoku portu na uvedenje nekih reforma. |