DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 26     <-- 26 -->        PDF

, — 190 ^


su priepornim posjedom i kao takovi kod katastralnog uknjiženja
ubilježeni.


, Zabranilo se pođjedno svakoj od pravdajućih se stranaka
ma bilo čim posjed krnjiti. Samo tim načinom mogao se je državni
šumarski posjed obraniti od nezakonitik uticaja.


Na OA´akov je postupak bila država prinukana oštecivanjem
u državno-sumskom posjedu po takovik strankak^ koje si takodjer
svojataku pravo vlastničtva na te šnme.


Odmak posije ugusenja ustanka i po uvedenju mira proglasiše
se mnogi stanovnici vanjskim poticanjem posjednici
šuma, prodavajuć drva bud za što.


Često se nije na ovakovo karanje odmak ni naišlo, nego
tekar kasnije, a pomalo još i sada dolare takovi slučajevi, a
to ponajprije zato, što je ovdje malo šumskog osoblja, te što
su sječi dorasle šume prilično odaljene od većik miesta.


Dalnji uzrok raznim tim pravnim zabludam biti će i u
nejasnom te mnogo puta modificiranom vršenju nadarbina.


Po štivu korana: Alak je vrkovni vlastnik, a Sultan njegov
zamjenik j Bog daruje svomu zamjeniku na zemlji, vladaocu
pravovjernih, čitavu, zemlju, da ju u njegovo ime razdieli i koja
bje po zauzeću medju razne vodje ili spajije po spajilucih podieljena.
Stanovnici, koji zauzetu zemlju prije obrađjivaku i
posjedovahu, postađoše kmetovi, morajući zemljišta obradjivati,
a spahijam svojim na ime poreza davati t. zv. desetinu.


U zakonu Sulejmana Velikoga ne bijahu medjutim spahije
priznati kao posjednici nadarenih zemalja, nego samo kao
uživaoci. — Pravo vlastničtva, posjeda i zemljišta pridržano
bi državi. — Za vrieme, kad bje turskim vezirom Bosne podieljeno
pravo od države, da sami po volji porazdieljuju spajiluke,
isti- bi zlorabeć službu onim podielivali, koji bi ih najbolje
mitilk —. Novi uživaoci tih nadarbina (spajiluka) nastojahu
o tom, da što više povise desetinu, te bi tim uapokon raju
i na ustanak prisilili-, nu pošto bijaše u rukuh spahija i cielo
konjanictvo, koje su morali u zemlji podržavati, te ciela bojna
sila, to se nije usudio nitko da ustane \\ prilog poboljšanja
stanja ne^^retne raje.


Tek iza mnogih nutarnjih bojeva u državi, te pošto su i
same vanjske države u tu svrhu posredovale, podje za rukom
sklonuti visoku portu na uvedenje nekih reforma.