DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 2 <-- 2 --> PDF |
-^ 166 -, Nemirna i nesigurna vremena ne dozvoljavahu, da se u zemlirVrši zakon. \i koliko bi takav f branio pustošenje sume i podržavanje koza. Svatko je sjekao, što i-"köliko ga volja i potr-ba biJo, debla se nisu na panju" vec na ^stabluj a öesto i u pol kro,;nje podsjekla, a klaštrenje bilo je posvuda navaduo. Gorivom pe nije štedilo, palilo se danju i noći na üg]-oninib otvoreniji žarištih bez mjere i cilja, ne brinec se za potomstvo kao ni pomJad suma. Pravu novčanu vriednost imaše jedino drvo za dužice i brodovni lies u primorskib krajevih^ te šume spadajuce pod upravu pojedinih državnih rudokopja n. p. u (rvozilanskom, Samoboru, Čabru i t i,, gdje se ipak yee bar neka vrst šumarenja vodila. Svuda ostavljalo se je naravi, da se skrbi za pomlad i uzgoj šuma. 0 kakvom šumgospodarstvu jedva se i znade. Stabla najraznije starosti i vrsti vode naravni boj za obstanak; stoljetni gorostasi nađkri- Ijuju svojimi krosnjami okolišje kolosjeka i sikarja nikloga iz sjf^menja i podsjecenih stabala, štiteć ga za dugo, ma i ne dajuc mu svjetla i zraka. Tek bura i vihri obaraju trula i suha prastara stabla, a na tako nastavšib prazninah opet se u kratko uzdižu mladice^ boreć se u gustih hrpah za svjetlo i zrak, dok se ne podignu do jezgrovitih stabala, da opet i one štite svojom blagotvornom sjenom i hladom svježe šumsko tlo. Tako nam se predočuje onaj vječni rad naravi, koji je baš do najnovijega doba vladao i ravaao našimi šumami. Svagda bo, dok je čovjek jo^ na nizkom stepenu kulture, prodirao bi u šumsku zabit, željan prisvojit si bogatstvo šumskih proizvoda; tu je postupao kao barbar, jer je šume, koje bi po zakonik jiaravi tek po decenijih ili stoljećih propale, u tren oborio. Imajuf´i pred očima jedino potrebu i korist, iizimlje čovjek za doba najprimitivnijeg uživanja šuma drvlje gdje i kako mu je sgodnJje, bez reda i pravila, prepuštajuc naravi, da izpuni nastavke praznine, te ne brinec se za to, da li marva, ta vierna pajdasioa čovjeka, uživajuć šumske plodine u prekomjernom broju, .šumskomu uzgoju možda ne škodi podgrizavanjem nejakih mladica ili strvljenjom supnica. Tako nam oko predoöuje sliku najdivljega uživanja šuma, ono palv´o prisvojavanje proizvoda bez pravila i mjere nađkri- Ijuje svojiin nnistivanjem i užas samih naravnih svojih nepogoda, p´> 1>dc_ vbUjive i osjetljive posljedice . ovakovoga nena |