DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 182 —
K riešenju pitanja o čistom prihodu šuma,


od ravJiatelja dobara A. Danhelovs:ky-a,


Vrlo se otegocuje bistrenje pojmova vec dulje od dvadeset
godina na dnevnom redu stojećega pitanja j,o čistom prihodu
šumskoga tla" u smislu Presslerove teorije u protimbah svojih
osobito tim, što se s protivničke strane baš naposebce neće da
priznaje nedvojbena istina: da se može svaka šuma, bez raz-^
like i obzira na vrst drvlja i uzgoja, u vremenom uzgoju nalazećom
smatrati, („dass sich ein jeder Wald, welch´ immer
Holz- und Betriebsart, im aussetzenden Betriebe befindet").


Uzgoj, konačna renta ili sjecivni prihod, a prema tomu
naravno i godimice dotičući prihod su zavremeni, a to već i
po samoj naravi stvari u toj grani privrede tla; drugcije niti
ne može biti. Nu pošto ne možemo bez prihoda obstojati, niti
se bez ovih mogu namirivati troškovi kulturni, čuvarski i upravni,
te postoje u obće šumaru konačno težko svojevoljno priznati,
da u svom gospodarstvu imade i takovih zemljišta, koja
se neposredno posjeći ne daju, a i za mladje dobe sastojina
tek slabe, nu ipak sveudilj (ma i polagano) rastuće prihode
izkazuju, dok napokon na domaku nove te obhodnje i po doraslosti
sastojina ne budu opet novim vrielom novca, to običajemo
smatrati — a drugcije niti ne možemo, ako smo u obće
voljni godimice prihod izkazivati, — pojedine ,,gospodarske
cieli" neke šume, ili eventualno i ciela površja jednoga posjeda
izvorom gospodarstvenoga prihoda, i to tako, da jednostavno
nedužnom odbitbom i razdiobom izracunamo broj, koji onda označujemo
nekakvim popriecnim godišnjim čist im prihodom
svakog pojedinog hektara šumskog tla.


Tako računajući šumar, kojega medjutim ja — budi mu
na utjehu rečeno — ne mogu smatrati privriednikom gospodarske
dobiti (Eeinertragswirthj, nije doduše počinio računarske
pogrieške, ma da (primjerice budi spomenuto) i veli: Moje
šumsko gospodarstvo sastoji od 120 jutara šume sa 120-godišnjom
obhodnom dobom, ja ću dakle svake godine posjeći jednu
ral šume, tako da dobivam od rali 654 for. 92 nove., od kojih
odpada na svaku godinu obhođne dobe 5 for. 92 novo., a nuzgredni
užitci za sjeme, šišku, pašu, iznašaju mi popriecno 97 nč.,
što brojeno daje ukupni prihod od 6 for. 43 TU>VC„ Od ovih sada