DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1882 str. 1 <-- 1 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST. Br. 4. U Zagrebu dne´ 1. srpnja 1882. God. VL Prilozi za poviest šuma i šumskoga gospodarstva kod Hrvata objelodanjuje IFran X. Kestercanek. xni. ;Tužno stanje „ostanaka" nekoć toli moćne velike Hrvatske u to doba — uz posvemašnju stagnaciju svake kulture^ - bilo jö"naTavnim uzrokom, da su se šume sve većiua i sve dalje širilej dok ne nije mal ne ciela iztocna Hrvatska pod konac 16. vieka bila pretvorila u veliku šumu. Jedino je još sjevero-zapadna Hrvatska sa primorjem uzčuvala narodnu kulturu i uljudbu, dapače mogli bismo reći, da je u tih stranah kultura okoluostim primjereno prilieno napredovala. Spomenusmo već, da su prije svega Zriiijsko-Frankopanski primorski gradovi i luke bile bogat izvor po Italiju i Mljetke za drvnu gradju i ini lies- Bakar, Bakarac, Kraljevica, Crkvenica. Selce i Novi izvažahu sol i drvo, a željezo izkopano u rudnicib Zrinjskoga na imanju Čabar vozilo se a susjednu Istru i otoke, a i dalje. Po izumrcu tik hrvatskih velmožkih obitelji stadoše oko godine 1652. razni njemački zapovjednici svojevoljno^ da i protupravno, tržiti primorske šume i sjeći senjsku goru; ako li uz to još uzmemo u obzir, da su baš u to doba koze bile glavnom stokom naroda našega, koje pasuć sumarni uništivahu svaki i najmanji pomlađ gore. to možemo uztvrditij da je baš u XVII. vieku pravi. zamet kasnijemu posvemašnomu zatoru šuma po mnogih naših krajevih, imenice pako u Primorju. Tako vidimo, da dočini nam s jedne strane u XVII. vieku prekomjerne šume zapremijuju iztočne dielove domovine, da nam tudji nametniei i siehajnost pučanstva Jia zapadu .pustoše zemlju. ^ |