DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 124 — kulture, već u XII- viekn imamo pisanib spomenika, koji nam predočnju tadanji družtveni kao i javni život. Ti spomenici pako jesn krčki i senjski statut, žiakoni kastavski, grbaljski, riečki, šibenioki i splietski, a medjii ovimi opet najstariji su sačuvani zakoni otoka Krka od g, 1214. i onda zakon vinodolski od god. 1280. Obazriemo li se točnije na ove spomenike, to nalazimo prije svega u krčkom statutu od god. 1388. sadržane´ I^ neke^ posebne ustanove, kojimi se zabranjuje bezvLastno siecenjejiesa ^ 0 Tu´djiirsumab, i to toli liesa za bačve i bednje, kao i gradju u obće, docim ipak u inib štatutih one dobe ne nalazimo tomu sličnih ustanova, dapače neki, n. pr. senjski statut jos i naročito pođieljuje senjskim plemićem pravo prostog i neograničenog" Tiečenja drvlja po svih senjskib planinab. Posljedice ove povlasti senjskih plemića osjećaju Senjani još´ i danas dosta gorko, jer duž čitavog hrvatskog primorja nije pogled Krasa grozniji od onoga u okolišju toga grada. Krčkim se statutom zabranjuje nadalje i paša po tudjih pašnicib ili gajištih, durmunih zvanih, dapače se tamo ustanovljuje i dosti velika globa od tri cekina u zlatu za svaki komad marhe, .koja bi počinila kakovu štetu pasenjem po tudjih durmunih. Isto se tako naredjuje, da će onaj, čija bi marha zalazila na pa.-^u susjedne koje obćine, bilo to na pašnik ili u drvnik, bez dozvole vlastnika pašnii^a, morati platiti globu od 20 soldina; ako li su se pako susjedi za zajedničku pašu pogodili, to bje slobodno žiteljem danju puštati stoku i na pašnik takove susjedne obćine, ali se ista raorala noćju bezuvjetno opet kući odganjati. Odredba, za koju znam.o, da još i dan danas obstoji. Vidimo dakle, da se je ne samo pravo posjeda, već i zlo poraba istog nastojalo krčkim statutom prepriečiti i braniti. Neposredno nas pako taj statut još i upućuje na zaključak, da su već i u ovo doba krčke šume morale prilično proredjene biti, imajuć više služiti pašnikom, nego li drvnikom. Da su pako u ovo doba već i obći pojmovi zemljištnog posjeda u nas prilično razviti bili, svjedoči nam medju ostalim i "tako zvani istarski razvodnik od god. 1325. Razvodnik ovaj primjerak je staro-hrvatskih razvodnih t j . medjašnih i posje dovnih listina^ a predočuje nam, kako se je u nas običavalo |