DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 3     <-- 3 -->        PDF

" 119 —


Koliko bi komu drva trebalo, toliko bi si po volji i po
izboru u susjednik šumak posjekao i izradio, ta šuma je rasla,
dok je čovjek spavao, a narod ju smatraše obćim darom božjim
poput vode.


Uz drvo davaku šume djedovom našim ipak još i ine koristi,
a to prije svega žirovinu i pašu. Buduć pako da je u zatvorenih
šum ah slaba paša, to si je narod prebirajuć sježom
šume na daleko po malo stvarao žirovnjake, pašnike i livade.


Znamo nadalje, da dub ne rodi svake godine i svagdje
jednako, kao što i ne uspjeva svud i svagdje, zato nalazimo,
da su već u najstarije doba ona sela ili zadruge, u čijih bi
sumah 2;aVnerođnih godina žir bolje urodio, tražile od inih za
žirenje neku odštetu, obično desetinu, i potom se dakle datira
tom desetinom prva vriednost šuma. To je bilo uzrokom, da
su si pojedine obćine i zadruge počele prisvajati šume, koje
dosad nisu imale vlastnika, oznacujuć im međje i granice. I
tako su šume sve po malo dobivale privatno posjedovni značaj.


U primorju pako bijaše jur od davnine prodaja za porabu
nuždnog stabalja obćim nutkalom prisvajanja šuma, jer kako
nas poviest uci, tjerala se je već od davnine sa hrastovinom i
vinom živahna trgovina medju dalmatinskim! i italskimi primorskimi
gradovi.


Vidimo dakle, da su šume pružale djedovom našim već od
davnine tolika i tako raznolika dobra i koristi, da možemo
pravom već iz jedinoga toga razloga uztvrditi, da je narod naš
umio već od vajkada bogatstvo svojih šuma poznavati i cieniti.


´ . . V.
Sliedimo li i nadalje tečaj poviesti naroda našega sa gledišta
obće kulturnoga za prvih vjekova njegova obitavanja na
jugu, to opažamo prije svega, da je javni kao i domaći život
starih Hrvata u VL i VII. stoljeću još koprenom zastrt, ter
spomenici ove dobe još slabo proučeni, nu već za X. i dainje
viekoye nalazimo povjestno gradivo bolje proučeno i spoznavano.
Istodobni razvoj mlietaöke republike pako i premah njezine
moći na jadranskom moru, zatim prelaz križara u svete
krajeve hrvatskimi stranami, morahu nedvojbeno djelovati i na
državni i kulturni razvoj Hrvatske.