DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 3 <-- 3 --> PDF |
" 119 — Koliko bi komu drva trebalo, toliko bi si po volji i po izboru u susjednik šumak posjekao i izradio, ta šuma je rasla, dok je čovjek spavao, a narod ju smatraše obćim darom božjim poput vode. Uz drvo davaku šume djedovom našim ipak još i ine koristi, a to prije svega žirovinu i pašu. Buduć pako da je u zatvorenih šum ah slaba paša, to si je narod prebirajuć sježom šume na daleko po malo stvarao žirovnjake, pašnike i livade. Znamo nadalje, da dub ne rodi svake godine i svagdje jednako, kao što i ne uspjeva svud i svagdje, zato nalazimo, da su već u najstarije doba ona sela ili zadruge, u čijih bi sumah 2;aVnerođnih godina žir bolje urodio, tražile od inih za žirenje neku odštetu, obično desetinu, i potom se dakle datira tom desetinom prva vriednost šuma. To je bilo uzrokom, da su si pojedine obćine i zadruge počele prisvajati šume, koje dosad nisu imale vlastnika, oznacujuć im međje i granice. I tako su šume sve po malo dobivale privatno posjedovni značaj. U primorju pako bijaše jur od davnine prodaja za porabu nuždnog stabalja obćim nutkalom prisvajanja šuma, jer kako nas poviest uci, tjerala se je već od davnine sa hrastovinom i vinom živahna trgovina medju dalmatinskim! i italskimi primorskimi gradovi. Vidimo dakle, da su šume pružale djedovom našim već od davnine tolika i tako raznolika dobra i koristi, da možemo pravom već iz jedinoga toga razloga uztvrditi, da je narod naš umio već od vajkada bogatstvo svojih šuma poznavati i cieniti. ´ . . V. Sliedimo li i nadalje tečaj poviesti naroda našega sa gledišta obće kulturnoga za prvih vjekova njegova obitavanja na jugu, to opažamo prije svega, da je javni kao i domaći život starih Hrvata u VL i VII. stoljeću još koprenom zastrt, ter spomenici ove dobe još slabo proučeni, nu već za X. i dainje viekoye nalazimo povjestno gradivo bolje proučeno i spoznavano. Istodobni razvoj mlietaöke republike pako i premah njezine moći na jadranskom moru, zatim prelaz križara u svete krajeve hrvatskimi stranami, morahu nedvojbeno djelovati i na državni i kulturni razvoj Hrvatske. |