DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 138 da se obrt i industrija u nas digne na onaj stepen, na kojem su danas naši sjeverni i zapadni susjedi. Po tom pako ostao bi naš novac, koji plaćamo za onih više od 100.000 m. centa drvene robe, što ju iz inozemstva za skup novac uvažamo, kod kuće, da što više, mi bismo tada i na milione metr. centa drvene robe toli za sebe, koli i za susjede naše proizvadjati mogli. Uzmimo samo na um, koliko bi više rada naš narod mogao imati samo podpnnijim prigotavljanjem bacvarske robe u Slavoniji, iz koje se na 30 milijuna dužica godimice izvaža. A zar ne bi tada i drvo naše poskočilo u svojoj vriednosti bar za onu dobit, za koju se danas ćak u Bordeaux i Marseille na dalnju izradbu vozi. Eecimo, da vlada ili ma tko drugi dobavi okružne pile za definitivno pricelavanje dužice, liublace za struganje, a tako vijugaće ili tokare za priredjivanje podova, to bi se već samo tim naše dužice za 7io manje radi odpadka u Francezku vozile, a za toliko i poštarine pristedilo, docim bi naša surovina za toliko i skuplja bila. Ovo pako neka nam opet bude kažiprstom, od kakove bi potriebe u Hrvatskoj drvarsko-obrtno-inđustrijalue učione bile, kojih se zadaća naše šumarsko družtvo, a tako i trgovackoobrtno i gospodarsko latiti mora, da i našu visoku vladu na to skrenu, da i ona na tom polju već jednom raditi odpočme. U Lokvab dne 9. veljače 1882, K šumskim požarom pakračke podžupanije*) priposlao Ljudevit Stein^ ravnatelj gospoštije pakračke. Šumski požari preuzeše u posliednje doba u Petrovoj gori, Javorniku i Papuku na toliko mah toli po šumah vlastelinskih, koli i po šumah obćinskih, da je i od šuma gradiškog okružja požežke županije dobra trećina postala žrtvom piromanije pojedinih Ijudih. Kvarovi po branjevinah i kulturah, na čistih deblih i korenju nije moći ni približno označiti, nekmo ^ *) 0 žumskili požarih u raznih krajevih domovine riđi različite viesti „Šumski požari.« Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 139 " li pako procieniti, al sjegurno je, da na Mljađe forinti broji— ne gleđeć i na to, da pri tom i sama država bitno štetuje time; i to ce se napokon svakako morati vlastnikom dotičnih šuma, ma i težko, stanoviti odpust od plaćanja poreza dozvoliti, a time se naravno opet i državni prihodi nmanjiti moraju, što bi takodjer valjalo na kompetentnom mjestu u obzir uzeti. feumski požari, koji se u posliednje doba tako rekuć pravilno od vremena do vremena u nas opetovahu, jasno nam dokazuju nedostatnost sadanje političke uprave u zemlji za dobe ovakovih nesreća. Najpreča je pako nužda, da se već jednom osobito kod obćina na put stane tom titranju i igranju za gašenja takovih vatra, kao i onom viecitom utjerivanju poreza kroz cielu godinu, kojim se ma baš sva djelatna snaga uprave absorbira. Jedna je ovdjašnja obćina podigla tužbu kod nadležnog suda protiv više drugih obćina zbog hotomicnog paleža, pa i sami neki obćinari traže, da se povede iztraga, za da se sazna krivac tih požara, Vidit ćemo, kakav li će uspjeh izkazati iztraga! Nu ako se možda i bude tim putem jedan ili drugi zločinac našao, što će to obćini ili privatnom posjedniku izgorjele šume koristiti, kad i onako o kakovoj naknadi štete uz vlađajuće siromaštvo nit govora ne može biti. Na cielom se svietu gospodarska zemljišta komasiraju, samo se u nas obratno radi, i to zakonitimi diobami kao i tajnim dieienjem. Naše je seljactvo tim baš propalo, tako da će proći generacije, dok se rane ove nanesene narodu našem i opet zaciele. Od samog tobožnjeg slobođoumja zaboravismo u Hrvatskoj i Slavoniji, da je samo snažni i imućni seljački stališ prva i bitna podloga državnom blagostanju. Ako i nisu sve te diobe zakonito po gruntovnicah provedene, to je ipak većina ovdjašnjeg pučanstva tako osiromašena, da, kako rekoh, o kakovoj odšteti ne može ni govora biti, ma sve da se i krivci spomenutih paleža pronađju. Najpreča je dakle potreba, da se već jednom i u nas poprimu neke mjere, za u obće predusresti i onemogućiti takove nesreće bar u buduće. Danas u oči tolikih nesreća po svih krajevih, jedva da nam se u obće već kakvome uspjehu u tom pogledu nadati, jer je javna uprava, bar u nas, već višegodišnjimi neoprostivimi griesi narod dovela tamo, da u obće već ni zakona ne štuje. — Pozivljemo se u tom pogledu samo na odnošaje u Pakracu |