DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 21 <-- 21 --> PDF |
~ 137 - Evo vam dokaza: , Ü Pensilvaniji imade u svrha spremanja petroleja već danas preko 200 tvornica za bačvarstvo. Obična ovakova tvornica, kretana paraljom od 20 konjskih sila, upregla je ove strojeve: 1 stroj 2:a üiepaiije dužice^ 1 jaram sa 12--16 reza, 1 dvostružnu okružnicu uz strugaljku, 1 stroj za slaganje, 2 tokare za podoye i 1 makinu za navlačenje obruča. Ovako uredjena tvornica stoji na 3000 dolara, a radi ovo : Osam radnika proizvadja svim nam poznatih petrolejskih bačava željezom ukovanih u 24 sata 300 komada, ili jedan radnik kroz dan i noć 37 bacava za petrolej, a ne 2a šljive ili vino. Pa kako i ne bi ovaj tako jeftino proizvadjao, kada 1 radnik u 1 sat iz izparenih cjepanica 3600 komada dužice odreže, i to već u gotovom obliku i bez da škarta imade. Mi ne niožemO´ dakako odmah postati Amerikanci, al nas ipak mora taj opis sjetiti na naše tužno obrtno stanje. Naši obrtnici ili su presiromašni ili toliko neuki., da su im -stoga i posvema nepoznati oni strojevi; kojimi bi kao i Amerikanci jeftino proizvadjati mogli, a dok do toga dodju, proći će jos milijarda hrastovih, bukovih i jelovih dužica jadranskim morem, — iz naših šuma u Italiju, Francezku i t d. ili što će još neugodnije biti, postaviti će u naših šumah tudjinac tvornice za bacvarstvo ili barem za podpunije izradjivanje duge, nego li se to danas kroz naše drvare izradjuje. Nacrtajuć tako bacvarstvo obćeaito, reći ću, bez da prigovaram našim drvarskim obrtnikom i industrijalcem još i to, da naš ukupni obrti industrija još dubok san sniva, dočim se sve oko nas već živahno od više godina izvrstnim orudjem kreće, a to sve na teret našeg obrta i naših šuma. Silni broj čvrstih i dugotrajnih lagava od petroleja, što nam iz Amerike dolaze, kupuje naš narod rado, upotriebljujuć ove kao ,ra^^o posudje, a koliko tisuća ovih kod nas ostaje, dokazao bi nam i glavni depot petroleja na kolodvoru u Lokvah, koji se sastoji iz đvijuh ogromnih magacina, nu za toliko već naši bačvari manje rada imadu, a naše šume manje dužica izdayaju. Te pako žalostne okolnosti morale bi svakog šumara i drvarskog obrtnika upozoriti na to, da promišlja 0 tom, kako |