DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 19 <-- 19 --> PDF |
136 Kako da dignemo svoje bacvarstvo? Piše M. Badošević. Bez ialata ne ima zanata, a koliku je važnost bas oruđje dobilo iza dobe Engleza Watt-a, te njegovih ženijalnih nasljednika WLitworta, Borsiga, Zimmermannaj zatim Redtenbacheraj Karmarša i drugih za sav obrtno-industrijalni rad, dokazuje nam i silna razlika materijalnog napredka izmedju raeijonalnog rada, uzmimo englezkog, belgijskog i t d. i primitivnog pro-^ izvadjanja bud organičkog, bud neorganičkog tvoriva u onih krunovinah, koje ne sliediše pomenute muževe na tehničkom polju.— recimo u E^uskoj i Turskoj, gdje se primitivnim orudjem služe. Ondje dignu umno oruđje proste zanatlije u mnogih slucajevih do milionara, a ovdje ili propadaju i najmogućniji obrtnici ili se bar ne dižu. Odkada su parulje stale preotimati radnju ručnu te vodenu i vjetrovnu, pokrenula su i narodna gospodarstva sasvim drugim pravcem, a u borbi ovoj nadvladaše parni motori toli sjajno i sve druge pokretače onim primjerom, kako ga jur gore individualno spomenuh, i obsegom velikih država, te vidimo koli se rapidno diže novčarstvo n. pr. u Englezkoj, Švici, Belgiji itd, spram onim državam, u kojih parulja još ni danas ne imamo, ili ih na prste prebrojiti možemo, kako to u Turskoj i Rusiji slučaj. Kakvim se god je načinom u posliednjih 60 — 70 godina broj parulja umnožao, onako postale su i dotične države na štetu susjednih bogatije, a promotrimo li skok, kojim su se umnožale parulje u Englezkoj od god. 1810—1860,, to nas sta* tistika uči, da je ovih Englezka g. 1810. samo na 5000 brojila, a veo godine 1860. više od 40.000. Malom razlikom umnožiše se istim razmjerjem parulje u Erancezkoj, Belgiji, Švici, Njemačkoj, Americi i t. d. — Da su pako baš parulje uzrokom, što su neke države na teret drugih, što no se kaže, preko noći obogatile, to valjda i naša Hrvatska dobro osjeća, jer se mi ni danas ne služimo niti domaćim ruhom, niti jelom, niti pilom, niti inimi potriebštinami, malom ili upravo neznatnom razlikom, sve su to tudji proizvodi, obično parom proizvedeni i parom k nam dovezeni. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 20 <-- 20 --> PDF |
~ 136 — I mi imademo u zemlji istina Bog parulja, al. ne naših, već englezkih, njemaßkili ili francuzkih, a da nam i ovi meso jedu, a kosti ostavljaju, valjda nas ne vriedja? Osvrnimo se u našoj domovini na orudja, tad moramo priznati^ da se narod služi još i dauas onakvimi pomagali, kakovim! se je Englez i ini napredni narod služio još prije XV. stoljeća. . . Ovo nam pako dokazuju nacrti slikara Leonliarđa Vinci i drugih, te starodrevni spomenici, kojih Ćemo mnogo u muzejili naći. Naša gnjetala za jabucnicu, naši žrvnji po gornjoj Hrvatskoj za mlievo žita, naše trljice, naše suhare, stopala za koru, vodenice i mnogo tih strojeva živo nam to posvjedocavaju, a zar su i strojevi našeg đi´varstva prema novim zahtjevom? Zavirimo li tokarom, kolarom, stolarom, bačvarom i inim drvarskim zanatlijam u radionicu, to će nas sjegurno pozdraviti majstor najstarođrevnijim orudjem. Tokar se mnogi još napinje na opružnu motku, u kolara ne ćemo niti vrtače, niti stroja za dubljenje naći, a kamo li vijugačUj a skoro niti dobre bradve. Stolar pako gusla neumorno po daski svojim hoblom, znojeć se u radu i ne videć, da mu za trudan njegov posao nitko ni nadnicu više ne plati, jer su mu umni strojeva preoteli kruh usred kuće njegove. A zar je bolje kod naših bačvara? U nas ne tjera se nigdje bačvarstvo u veliko. U Slavoniji je glavno mjesto bačvara u Rajevu-selu i okolini, a tjerajn taj zanat sami Njemci. U Primorju pako bave se proizvadjanjem bođrioa, barilca, kabla i sličnih predmeta seljani obćine Brod na Kupi u đelničkoj podžupaniji, a po manje u gornjoj Krajini i za ostale lokalne potriebe obično naseljeni bačvari iz Ma gjarske ili njemačkih pokrajina austrijskih u povećih selih i građo vih, Eajevoselski bačvari obskrbljuju hrastovirai lagvi Bosnu, dolnju Slavoniju i Srbiju, a hrvatsko-švicarski bačvari iz del ničke pođžupanije namiruju riecku i zagrebačku županiju, zatim Dalmaciju i Istra sa otoci, a nešto ćak i u Italiju prolazi. Ti naši bačvari svojim halatom tako su kadri n. pr. ame rikanskim prkositi, da bi ih svaki amerikanski bačvar, da se amo doseli, za 3-5 godina razstavio i bielih kuća i spajluka. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 21 <-- 21 --> PDF |
~ 137 - Evo vam dokaza: , Ü Pensilvaniji imade u svrha spremanja petroleja već danas preko 200 tvornica za bačvarstvo. Obična ovakova tvornica, kretana paraljom od 20 konjskih sila, upregla je ove strojeve: 1 stroj 2:a üiepaiije dužice^ 1 jaram sa 12--16 reza, 1 dvostružnu okružnicu uz strugaljku, 1 stroj za slaganje, 2 tokare za podoye i 1 makinu za navlačenje obruča. Ovako uredjena tvornica stoji na 3000 dolara, a radi ovo : Osam radnika proizvadja svim nam poznatih petrolejskih bačava željezom ukovanih u 24 sata 300 komada, ili jedan radnik kroz dan i noć 37 bacava za petrolej, a ne 2a šljive ili vino. Pa kako i ne bi ovaj tako jeftino proizvadjao, kada 1 radnik u 1 sat iz izparenih cjepanica 3600 komada dužice odreže, i to već u gotovom obliku i bez da škarta imade. Mi ne niožemO´ dakako odmah postati Amerikanci, al nas ipak mora taj opis sjetiti na naše tužno obrtno stanje. Naši obrtnici ili su presiromašni ili toliko neuki., da su im -stoga i posvema nepoznati oni strojevi; kojimi bi kao i Amerikanci jeftino proizvadjati mogli, a dok do toga dodju, proći će jos milijarda hrastovih, bukovih i jelovih dužica jadranskim morem, — iz naših šuma u Italiju, Francezku i t d. ili što će još neugodnije biti, postaviti će u naših šumah tudjinac tvornice za bacvarstvo ili barem za podpunije izradjivanje duge, nego li se to danas kroz naše drvare izradjuje. Nacrtajuć tako bacvarstvo obćeaito, reći ću, bez da prigovaram našim drvarskim obrtnikom i industrijalcem još i to, da naš ukupni obrti industrija još dubok san sniva, dočim se sve oko nas već živahno od više godina izvrstnim orudjem kreće, a to sve na teret našeg obrta i naših šuma. Silni broj čvrstih i dugotrajnih lagava od petroleja, što nam iz Amerike dolaze, kupuje naš narod rado, upotriebljujuć ove kao ,ra^^o posudje, a koliko tisuća ovih kod nas ostaje, dokazao bi nam i glavni depot petroleja na kolodvoru u Lokvah, koji se sastoji iz đvijuh ogromnih magacina, nu za toliko već naši bačvari manje rada imadu, a naše šume manje dužica izdayaju. Te pako žalostne okolnosti morale bi svakog šumara i drvarskog obrtnika upozoriti na to, da promišlja 0 tom, kako |
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 138 da se obrt i industrija u nas digne na onaj stepen, na kojem su danas naši sjeverni i zapadni susjedi. Po tom pako ostao bi naš novac, koji plaćamo za onih više od 100.000 m. centa drvene robe, što ju iz inozemstva za skup novac uvažamo, kod kuće, da što više, mi bismo tada i na milione metr. centa drvene robe toli za sebe, koli i za susjede naše proizvadjati mogli. Uzmimo samo na um, koliko bi više rada naš narod mogao imati samo podpnnijim prigotavljanjem bacvarske robe u Slavoniji, iz koje se na 30 milijuna dužica godimice izvaža. A zar ne bi tada i drvo naše poskočilo u svojoj vriednosti bar za onu dobit, za koju se danas ćak u Bordeaux i Marseille na dalnju izradbu vozi. Eecimo, da vlada ili ma tko drugi dobavi okružne pile za definitivno pricelavanje dužice, liublace za struganje, a tako vijugaće ili tokare za priredjivanje podova, to bi se već samo tim naše dužice za 7io manje radi odpadka u Francezku vozile, a za toliko i poštarine pristedilo, docim bi naša surovina za toliko i skuplja bila. Ovo pako neka nam opet bude kažiprstom, od kakove bi potriebe u Hrvatskoj drvarsko-obrtno-inđustrijalue učione bile, kojih se zadaća naše šumarsko družtvo, a tako i trgovackoobrtno i gospodarsko latiti mora, da i našu visoku vladu na to skrenu, da i ona na tom polju već jednom raditi odpočme. U Lokvab dne 9. veljače 1882, K šumskim požarom pakračke podžupanije*) priposlao Ljudevit Stein^ ravnatelj gospoštije pakračke. Šumski požari preuzeše u posliednje doba u Petrovoj gori, Javorniku i Papuku na toliko mah toli po šumah vlastelinskih, koli i po šumah obćinskih, da je i od šuma gradiškog okružja požežke županije dobra trećina postala žrtvom piromanije pojedinih Ijudih. Kvarovi po branjevinah i kulturah, na čistih deblih i korenju nije moći ni približno označiti, nekmo ^ *) 0 žumskili požarih u raznih krajevih domovine riđi različite viesti „Šumski požari.« Uredništvo. |