DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 19 <-- 19 --> PDF |
136 Kako da dignemo svoje bacvarstvo? Piše M. Badošević. Bez ialata ne ima zanata, a koliku je važnost bas oruđje dobilo iza dobe Engleza Watt-a, te njegovih ženijalnih nasljednika WLitworta, Borsiga, Zimmermannaj zatim Redtenbacheraj Karmarša i drugih za sav obrtno-industrijalni rad, dokazuje nam i silna razlika materijalnog napredka izmedju raeijonalnog rada, uzmimo englezkog, belgijskog i t d. i primitivnog pro-^ izvadjanja bud organičkog, bud neorganičkog tvoriva u onih krunovinah, koje ne sliediše pomenute muževe na tehničkom polju.— recimo u E^uskoj i Turskoj, gdje se primitivnim orudjem služe. Ondje dignu umno oruđje proste zanatlije u mnogih slucajevih do milionara, a ovdje ili propadaju i najmogućniji obrtnici ili se bar ne dižu. Odkada su parulje stale preotimati radnju ručnu te vodenu i vjetrovnu, pokrenula su i narodna gospodarstva sasvim drugim pravcem, a u borbi ovoj nadvladaše parni motori toli sjajno i sve druge pokretače onim primjerom, kako ga jur gore individualno spomenuh, i obsegom velikih država, te vidimo koli se rapidno diže novčarstvo n. pr. u Englezkoj, Švici, Belgiji itd, spram onim državam, u kojih parulja još ni danas ne imamo, ili ih na prste prebrojiti možemo, kako to u Turskoj i Rusiji slučaj. Kakvim se god je načinom u posliednjih 60 — 70 godina broj parulja umnožao, onako postale su i dotične države na štetu susjednih bogatije, a promotrimo li skok, kojim su se umnožale parulje u Englezkoj od god. 1810—1860,, to nas sta* tistika uči, da je ovih Englezka g. 1810. samo na 5000 brojila, a veo godine 1860. više od 40.000. Malom razlikom umnožiše se istim razmjerjem parulje u Erancezkoj, Belgiji, Švici, Njemačkoj, Americi i t. d. — Da su pako baš parulje uzrokom, što su neke države na teret drugih, što no se kaže, preko noći obogatile, to valjda i naša Hrvatska dobro osjeća, jer se mi ni danas ne služimo niti domaćim ruhom, niti jelom, niti pilom, niti inimi potriebštinami, malom ili upravo neznatnom razlikom, sve su to tudji proizvodi, obično parom proizvedeni i parom k nam dovezeni. |