DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 17 <-- 17 --> PDF |
™ 133 — svojib nedjela, ter zato i proglasiše razne šumarsko-zaštitne naredbe, al žalibog bilo je već prekasno. Koje li su to pako ustanove, o tom ćemo kasnije još govoriti, — za. sada biti oe dovoljno, da zapamtimo zamet pustoši i strašne goljeti našeg primorskog Krasa i uzroke njegovog postanka. Tuj bismo još mogli spomenuti i to, da je slično pravo reserve postojalo takodjer i u Istiiji jur od g. 1452., koje godine bude ujedno i po prvi puta izdan neki obći šumski red, kasnije u gođinah 1475., 177L, 1777., 1758. promienjen i popunjen. Eeservatno pravo države na drvo šuma Istre, Kranjske i Koruške imalo je prije svega svrhu osjegurati tršćanskoj mornarnici potrebni brodovni lies, te se protezaše naravno i tuj na sve´šume bez razlike posjeda. Ovo res´ervatno pravo po tik stran ah bje tek g. 1819. dokinuto, odkada se brodovni lies za drzaynu mornarieii izključivo iz naših krajiških šuma vadio. ^´ ´´´´ ;. XIL ^ Poradi vječnih vanjskih i unutarnjih borba ponestalo bi u XVII. vieku više puta najbogatijim velikašem novca tako, da su, kao sto već iztaknusmo, za male svote ciela imanja zalagali. Napokon se je morao proti tomu opasnomu zalaganju dobara godine 1675. i posebni državni zakon stvoriti. Tužni gospodarski odnošaji u nas još su bivali i^gorji, jer se ni trgovina nije mogla tjerati. Zaprieke trgovini hrvatskoj bile su velike carine na granicah austrijskih zemalja na vino i žito, a najveću nevolju zadade komora gradačka pod konac toga vieka, zatvorivši jadransko more t. j . hrvatske primorske luke. U Dalmaciji pako, koja je sada već bila sva mlietaćka, kao u gradovih tako i na otocih, usrieđotocila se sva mudrost, sila i egoizam republike. Svi proizvodi osim vina, koje su slobodno po volji izvozili, morali su se voziti u Veneciju, drugamo ih nisu smieli, prodavati, a samo u Mlietcih smieli su kupovati Dalmatinci, što bi im trebalo, iz di^ugih gradova nisu smieli dovoziti robe za svoje potrebe. Tri glavna starohrvatska obrta, koja su u ovoj zemlji evala,´ odkad ju u obće jasno poznajemo u poviesti, radnju suknja, gradjenje brodova i ribarstvo stegnuše Miietčani koliko samo mogoše. 11 |