DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1882 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 127 -^ i mitnica takovih gradina na ime gospodara. I tako možemo donekle u ovih kastelanih u nas pravom nazirati zamet kasnijemu gospodarsko-wumarskomu upravnomu osoblju na imanjih hrvatskih velikaša. Konačno pako bismo još mogli i to spomenuti, da je u Hrvatskoj bila već od starine obićajna hajka, al uz ovu i lov sa zamkami, osobito sa zamkami po jamah, zatim lov na konjih i sulicami. Osobna smionost i uztrajnost biljeg su lovaca ove dobe. VIII. Poviest naroda hrvatskoga, posebice primorskoga, pocam od XIV. stoljeća dalje, ući nas, kako je po tih krajevih taiijansko- romanski upliv sve to više mah preoteo. Talijanska kultura i jezik posta našim primorcem ^do skora svojinom, mladići najotmenijih hrvatskih obitelji polazili bi u Italiju na nauke, buduć da u ono doba u nas javnih škola ne bijaše. Naročito pako bijahu Rim i Bologna milim stecištem tih nadebudnih hrvatskih sokolovića^ a obće je poznato, da nam je univerza bolonežka uzgojila mnoge i vele učene mnževe, dapaće znamo, da se tamo kasnije i posebno učilište za mladiće naših krajeva osnovalo. Uz bogoslovne i pravne nauke učili su se takodjer i spisi starih klasika, a uz ove i spisi noviji italskih pisaca, koji baš u to doba u svojih spisih razglabahu i naucahu razne poljodjelske kao i obće gospodarske zadaće. Istina je doduše, da je i u ovo doba jošte u Italiji glavni osnov gospodarstva još uviek onaj starih Rimljana, al se je ipak u mnogom već prilagodio zahtjevom dobe. Medju najznamenitije obće gospodarske pisce ove dobe brojimo prije svega bolonežkog senatora Petra Crescentija, koji je već godine 1300, napisao gospodarsko djelo pod naslovom: „In commodum ruralium", gdje u 12. knjizi medju ostalim takodjer i „o naravi, vrsti i načinu porabe hrašća, plodova i zvieri, koje su čovjeku koristne" govori. Nadalje razpravlja u sedmoj knjizi istog djela, kako je potrebno, da se šume, koje su odviš guste, proredjuju i ciste, jer da će onda bolje rasti, spominjuć ipak, da se to samo na takove šume proteže, koje ne budu služile jedino za ogriev, već više za uzgoj liesa i građje. Obzirom na vrieme obave takova proredjivanja spominje petgodišnjerazdobje najboljim, U jednom oddalnjih poglavjapako |