DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 109 —. ´^ raapaÖao. — Sporninjud radostno taj pojav, želimo samo, da se. i´ostala djela hrvatske šumarske književnosti do skora nzmognu takovomu razpačaaju nadati. Počasti našim clanovom i imenovanja. Obrtničko-trgovacka komora u Zagrebu po&asti i ljetos medju ostalimi i nekoje članove našega družtvaj odabrav ih opetovano svojimi dopisujut^imi članovi, a to su: g. A. Danhelovsk^j Dr. Koröskönyi, A. Yichodil i F. Bajer; gospodin Eduard Durst pako izabran je u povjerenstvo za zemaljsku izložbu u Trstu, — G-. Bogdanović i^iabran je kotarskim šumarom u Vrliki u Dalmaciji. Rašeljkovina u. Dalmaciji, U „Gospodarskom pončnikn"., Hstn, štono ga g. Petar Bianchini u Zadru izdaje, čitamo u broju 3 t. g. siiedeću zanimivu viest iz Spljeta: „Gosp. F. X. KesterČanek u IT. svezku svojeg šumarskog lista od g. 1881, piše jako poučan članak ,,ob uzgoju i koristi visnjevine i rašeljkovine´´, pa navadjajući Često, kako to drvo i u Dalmaciji divlje raste, a kako bi moglo postati granom domaćeg obrta, moli da mu se o gojenju iste biline i o rezbarskih radnjah dostavi koji statistički podatak. Sva je prilika, da g, prof, Kesterčanek niti ne zna, kako je gusta naša statistična magla, te da mi ne znamo točno, ni koliko se vina i ulja izveze, niti koliko se žita uvede, a kamo o rašeljkovini. Nastojao sam, da nešto doznadem, pa -evo što mogu odgovoriti.´ Višnja (prunus marasca) goji se kod nas jedino radi ploda. Da bi se mlazi ili dudaljke u koju drugu svrhu rabile, to nitko niti ne pojmi. Kazaljka (prunus mahaleb) i´aste samonikla^ divlje, tkogod ju oplemeni višnjom, a većina pušta, da raste divlje. Cvieće joj suše i čuvaju radi poznatog miorairisaj a mlaze rezu i prave kamiše ili pušaljke (Gigarettenspitze). 0 kakovoj drugoj rezbarskoj radnji sa rašeijkom pako ne ima ni govora. Na godinu naprave u kotaru sinjskom i omiškom do 300G0 kamiša i pušaljka. Zabavljeni su tim poslom prosti težaci. U novije vrieme pravi se i gdjekoji štapić iz rašeljke, ali to samo po gdjekoji. Zadnjih desetak godina prodano je u Trstu kakovih 15000 dudaljka, ali nijedna nije bila duža od jednog metra. 0 kakovom nasadu sa rašeijkom poput onih oko Beča niti tko pojmi." Stroj za guSenje vrbovog Šiblja. „Journal d´ agricuUure pratique" preporučuje .u. vele novi stroj za gulenje vrbovog šiblja, što no ga je izumio neki Barthey. Sfcroj stoji do 250 for., a zahtieva tri čovjeka za obskrbu. Za 10 sati modi je njim 30 do 50 svežnja šiblja podpuno ogulitij za obava koje radnje bi inače 12 —1 5 radnih dana trebalo, tako da se stroj po tom već za mjesec dana odplacuje. Budue se i u nas u novije doba nastoji oko uzgajanja vrbika kao i pletarstva, ne ima dvojbe^ da ee se taj jednostavni i praktični stroj i kod nas brzo udomiti. Artija iz ciste drvenine. Da se već .dulje vremena drvenina i celuloza uporabljuje kod pravljenja papira, poznata je stvar, nu sada po^lo je, kako u ,,Centralblatt für g. Forstwesen" čitamo, coslenskoj tvornici za rukom sgotavljati papir lih samo iz drvenine bez primješanja ikoje druge tvari..SE)Omei-j.uta tvornica rabi u tu svrhu ponajvi.se mladu borovina lošije vrsti. Pružtvo na zaštitu lova u Ugarskoj. Kako u j,Waidmann-n" Čitamo, ustrojilo se je nedavno u Feš-ti družtvo u zaštitu lova za cieiu |