DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 109 —. ´^
raapaÖao. — Sporninjud radostno taj pojav, želimo samo, da se. i´ostala
djela hrvatske šumarske književnosti do skora nzmognu takovomu razpačaaju
nadati.


Počasti našim clanovom i imenovanja. Obrtničko-trgovacka komora
u Zagrebu po&asti i ljetos medju ostalimi i nekoje članove našega
družtvaj odabrav ih opetovano svojimi dopisujut^imi članovi, a to su: g. A.
Danhelovsk^j Dr. Koröskönyi, A. Yichodil i F. Bajer; gospodin Eduard
Durst pako izabran je u povjerenstvo za zemaljsku izložbu u Trstu, —
G-. Bogdanović i^iabran je kotarskim šumarom u Vrliki u Dalmaciji.


Rašeljkovina u. Dalmaciji, U „Gospodarskom pončnikn"., Hstn,
štono ga g. Petar Bianchini u Zadru izdaje, čitamo u broju 3 t. g. siiedeću
zanimivu viest iz Spljeta: „Gosp. F. X. KesterČanek u IT. svezku
svojeg šumarskog lista od g. 1881, piše jako poučan članak ,,ob uzgoju
i koristi visnjevine i rašeljkovine´´, pa navadjajući Često, kako to drvo i
u Dalmaciji divlje raste, a kako bi moglo postati granom domaćeg obrta,
moli da mu se o gojenju iste biline i o rezbarskih radnjah dostavi koji
statistički podatak. Sva je prilika, da g, prof, Kesterčanek niti ne zna,
kako je gusta naša statistična magla, te da mi ne znamo točno, ni koliko
se vina i ulja izveze, niti koliko se žita uvede, a kamo o rašeljkovini.
Nastojao sam, da nešto doznadem, pa -evo što mogu odgovoriti.´ Višnja
(prunus marasca) goji se kod nas jedino radi ploda. Da bi se mlazi ili
dudaljke u koju drugu svrhu rabile, to nitko niti ne pojmi. Kazaljka (prunus
mahaleb) i´aste samonikla^ divlje, tkogod ju oplemeni višnjom, a većina
pušta, da raste divlje. Cvieće joj suše i čuvaju radi poznatog miorairisaj a
mlaze rezu i prave kamiše ili pušaljke (Gigarettenspitze). 0 kakovoj drugoj
rezbarskoj radnji sa rašeijkom pako ne ima ni govora. Na godinu naprave
u kotaru sinjskom i omiškom do 300G0 kamiša i pušaljka. Zabavljeni su
tim poslom prosti težaci. U novije vrieme pravi se i gdjekoji štapić iz rašeljke,
ali to samo po gdjekoji. Zadnjih desetak godina prodano je u Trstu
kakovih 15000 dudaljka, ali nijedna nije bila duža od jednog metra. 0
kakovom nasadu sa rašeijkom poput onih oko Beča niti tko pojmi."


Stroj za guSenje vrbovog Šiblja. „Journal d´ agricuUure pratique"
preporučuje .u. vele novi stroj za gulenje vrbovog šiblja, što no ga
je izumio neki Barthey. Sfcroj stoji do 250 for., a zahtieva tri čovjeka za
obskrbu. Za 10 sati modi je njim 30 do 50 svežnja šiblja podpuno ogulitij
za obava koje radnje bi inače 12 —1 5 radnih dana trebalo, tako da
se stroj po tom već za mjesec dana odplacuje. Budue se i u nas u novije
doba nastoji oko uzgajanja vrbika kao i pletarstva, ne ima dvojbe^ da ee
se taj jednostavni i praktični stroj i kod nas brzo udomiti.


Artija iz ciste drvenine. Da se već .dulje vremena drvenina i
celuloza uporabljuje kod pravljenja papira, poznata je stvar, nu sada po^lo
je, kako u ,,Centralblatt für g. Forstwesen" čitamo, coslenskoj tvornici za
rukom sgotavljati papir lih samo iz drvenine bez primješanja ikoje druge
tvari..SE)Omei-j.uta tvornica rabi u tu svrhu ponajvi.se mladu borovina lošije vrsti.


Pružtvo na zaštitu lova u Ugarskoj. Kako u j,Waidmann-n"
Čitamo, ustrojilo se je nedavno u Feš-ti družtvo u zaštitu lova za cieiu