DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 51 <-- 51 --> PDF |
™ 107 zaostati za onimi obtodnimi đobami, kojimi smo đo sada gospodarili po naših šumah. Uz gospodarske postotke ~ 3 doći ćemo većinom na 50—60 godišnje obhodne dobe^ u priedjelih nasuprot, gdje su imenito ciene ja6ih razvrstbitia drva velike, gdje dakle znatni prirast kakvoće h postoji, proracunasmo ipak već i 80—90 godišnje obliodne dobe. Zakljucujuć time ova razmatranja o „biti rentabiliteta u šumarstvu" želimo samo to, da nam je pošlo za rukom tim člankom takodjer i pozornost naših hryatskih drugova svratiti na ovo sada već kroz decenije mal ne sav strani šumarski živaljobuzimajućevelevažno šumarsko pitanje, a nadjemoli odziva interesa međju našimi čitatelji, nasiaviti ćemo do zgode ova razmatranja i s drugih gledišta. Konačno nam je samo još iztaknuti, da ne nalazeć u hrvatskoj šumarskoj literaturi zgodan izraz za Presslerov „Weiserprocent", usvojismo i uvedosmo zanj rieč „uputnik", jer nas on upućuje, kako imamo tražiti, a i koja nam je obhodnja financijaluo najopravdanija u šumskom gospodarstvu. Toliko, da se razumijemo^ ter da se izbjegne možebitnomu nesporazumljenju. Različite viesti. čemu to? Prigodom prošiih božićnili blagdana bijaše nagomilano na Jelačicevom trgu u Zagreba vanredno mnogo tako zvauih božićnib st^bala i to ponajviše smrek? od 4 do 16 godina starosti, koje se dosta skupo prodavahu. — Drrlje to bi malo ne izkljuSivo dovezeno iz Ka-anjske na trg. — Nam se to pričini žalostniin pojavom, znajući, da baš u okolisju zagrebačkom imade podosta šuma, kojih bi se prihod bas znatno povisio uzgajanjem takovih božićnih stabala, kojih se u Zagrebu sada već na hiljade godimice prodaje, i to tim prije, što se taj materijal kod priredjivanja i Čišćenja sumix dobivati može — pak se zato i nehotice upitasmo : čemu to? Šumarstvo u Srbiji. Žalostno stanje šuma i šumarstva u mnogih krajevih kneževine Srbije n. p. u okružju pirotskom i kragujevačkom, uzrokom je, da se i u toj pobratimskoj zemlji sve to vise pojavljuju u javnih glasilih zahtjevi za boljim uredjenjem tih odnoŠaja, Osobito mnogo članaka i dopisa toga sadx*žaja nalazimo i u vrlom biogradskom listu j^Težak", koga sad uredjuje K. S. Tojšanovic. Nu i vlada sama nakana je još za ovog skupštinskog zasjedanja velikoj skupštini predložiti na odobrenje shodne |