DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 100 —


za 80-gođ. obhodnjui 2*^/0 dobijemo zemlj, yried. od = 323 &


77 ^´^^ JI n 11 11 ?) 75 „ = 191 „


C. Fputnik ili Presslerov „Weiserprozent" bio bi daljnje
sredstvo za ustanovljivanje financijalno najprobitačnije obbodhe
dobe, pak pošto Pressler i njegovi pristaše u novije doba baš
taj naein osobito preporučuju^ to ćemo poduzeti posao, da i
nauku 0 tom „uputniku´´ (Die Hauptlebre des Weiserprocentes)
tuj najjednostavnijim načinom razložimo.
Svakomu je šumaru znano, da se vriednost drva ili sastojine
umnaža na tri načina, naime prirastom gromade^(Massenzuwacbs)
ili kvantitetnim priraštajem, onda prirastom kakvoće
ili kvantitetnim i napokon još prirastom skupoće (Theuerungszuwacbs).


a) Pod prirastom kvantiteta ili gromade razumievamo onu
kolikoću drva, za koju se postojeća drvna gromađa stabla ili
sastojine godišnjim priraštenjem umnaža. Kako nadalje znamo,
moći je prirast kolikoće izraziti takodjer i u postotcih glavnice
drvne gromadne zalihe (Holzvorratskapital), iz koje je postao.


Ima li naime sastojina sada drvnu gromadu w, a sliedece
godine gromadu M, to joj godišnji prirast Z nedvojbeno =^ M — m,
a postotke prirasta p dobiti ćemo po razmjeru: .


m: (M — m) = 100: p ili
^ (M — m) 100 _ Z .100 "
m m
Nu pošto znamo, da je vriednost slomka tirö^ manja, čim
mu je nazivnik veći, uz isti brojnik, to će i slomak —— od
godine do godine postati manji, pošto se nazivnik m godimice
za cieli jedan godišnji prirast umnaža, dočim nam brojnik Z
vazda samo predstavlja tekući prirast jedne godine, koji dapače
(kako znamo) u većoj starosti drva sve to manjim biva.
Svaka „skrižaljka 0 pribodn", u kojoj nalazimo prirastni po"
stotak proračunan, dokazuje nam tu tvrdnju. Docim n. p. u 20.
godini prirastni postotak joS 10 iznašati može, biti će u 50.
godini samo još 5, u 60. možda već samo 3., u 80. godini još
VJ2, a u 100 godini možda neće već ni l"/o iznašati.


Smatramo li prema rečenomu drvnu zalibu nekoga stabla
ili sastojine glavnicom, a svakogodišnji joj prirast gromade
kamati te glavnice, to je nedvojbeno, da će postotci prirasta
gromade biti brzo znatno manji od onib postotaka, pođ kojimi