DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 97 ~ "
d. Kolißinu dobitne mjere (Zinsfusses) za sva vremena,
iizimajuć takodjer pri tom, da se ista neće mienjati ni u buduće.
e. Predmnievamo li pri toj na periodičnom prihodarstvu
se temeljujućoj metodi, da i kod godišnjega potrajnoga prihodarstva
(nachhaltigen Betrieb) k sličnim rezultatom vodi, u
kojoj se toMd medjutim nazori još ni sada ne slažu.
Kasnije imati ćemo taj postupak iztraziyati obzirom na
tuj spomenute točke, sada pako već izticemo, da dobitna mjera
najviše upliva na rezultat, a po tom naravno i financijalno najshodniju
obhodnu dobu. Pošto nam je stalo do toga, da se oni
čitaoci, koji formule izbjegavaju, nu koji se inače ipak za taj
prieporni predmet interesaju, cim bolje sa biti prihodne vriednosti
tla (Bodenerwartungswerth) i ,š njom u najtjesnijoj svezi
stojećom financijalnom obhodnjom upoznaju, raztumaćiti ćemo
cieli postupak još i primjerom, kod kojega ćemo medjutim iste
već gori spomenute prihode i izdatke pridržati.


Za moći proraSunati prihodmi vriednost n. p. jednoga
hektara šumske čistine za stanovitu neku obhodnu dobu, valja
prije svega prolongirati vriednosti svih unutar te obhodne dobe
(na temelju koje skrižaljke o prihodu) pravom izčekivati se
imajućih prihoda toli glavnihj kao i međjutimnih i nuzgrednih
užitaka (uz pripomoć poznate koje skrižaljke za proračunavanje
prolongiranih ili konačnih vriednosti) do pod konac obhodne
dobe, zditim. se prolongiraju \)o istoj formuli ili kamatnoj skrižaljki
(Zinstafel) takodjer i oni početkom obhodne dobe jedankrat
izdani kulturni troškovi do pod konac prye obhodne
dobe, ter se taj sad dobiveni iznos od prya.snjega odbije, a dobivena
razlika prokazuje nam onda od kulturnih troškova proste
prihode pro hektar na koncu prve obhodne dobe. Sada sliedi
predmnjeva, da ti prihodi koncem svake obhodne dobe ostaju
isti, pak se stoga njihove vriednosti i opet po formuli bezkonačne
perijodicne rente reduciraju ua sadanju vriednost svih
sve do bezkonačnosti izčekivati se imajućih prihoda (bez kulturnih
troškova).


Nu pošto ipak posjednik kulture takove čistine još i neku
glavnicu potrebuje, od koje će kamati moći pokrivati svakogodišnje
izdatke za porez, čuvanje i upravu te ošumljene čistine,
to se mora od sadanje vriednosti tih samo od kulturnih troš