DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 96 — niče sa 27o đobitnom mjerom ukamatile, a od ovili opet prije svega ona obhodnja sa 70 godina. Kod 90-godišaje i veće obbođnje opet nam se prihodi umanjuju. Kad bi smo htjeli primjerice na taj način iztraživati, kako se dohodci jednog hektara lOO.-godišnjeg jelika odnašaju prema prije zanj izdanim troškovom, valjalo bi nam znati .zemlji^Hnu vriednost tog jelika prije 100 godina, koja se je nedvojbeno za to vrieme u vele promienila; isto tako trebalo bi znati takodjer i sve troškove upravne, čirvarske, porezne, kulturne itd. za tih minulih 100 godina, dakle same takove podatke, koje u zbilji ne znamo, ter o kojih bi se i glave najboljih financijalnih racundžija bezdvojbeno razbile. B. Financijalno probitne obhodnje moći je nadalje još po prihodnoj vriednosti tla (Bodenerwai´tungswerth) ustanovljivati. I ovaj je način, prvi naucao još god. 1849, Faustmann, akoprem već Hossfelđ spominje temeljne pojmove u svojoj procjeni" od god. 1825., koje je gd. 1829. Riecke opet repi´oducirao. Temeljem služi šumska čistina, kojoj se prihodna vriednost dobije, ako od sbroja sadaiijih vriednosti svijuh od nekoga tla izcekivanih budućih prihoda odbijemo sbroj sadanjih vriednosti svih tim prihodom odgovarajućih produktivnih troškova i izdataka. Dobijemo li pri tom pozitivnu razliku, to nam ista naravno predstavlja dobit, -koju dobismo od nekoga stanovitom vršću drveća obrašćenoga tla, uz predmjevu stanovite dobitne mjere (Zinsfuss) t. j . mi na taj način moramo i samu zemljištnu vriednost dobiti- Ona obhodna doba, uz koju — na taj naćin postupajuć — najveću zemljištnu vriednost dobivamo, predstavljati će nam naravno -takodjer i najveću zemljištnu rentu, a po tom će biti ta obhodnja takodjer i financijalno najuharnija. Taj će postupak medjutim samo onda i doista pravi iznos dati, ako smo. kadri ustanoviti: a. Količine glavnih, medjutimnih i nuzgrednih užitnih prihoda pro hektar, od sada syeudiljno. Dosada se bo predmnievalo kod takovoga računanja, da se gromadni prihodi tečajem raznih obhodnih doba neće mienjati, IK Količinu kulturnih troškova po hektar za. sva vi´emena nz istu premj.ijevUj da se fo^rmula odviše ne zamrsi. G. Yelicinu troskova/aprave, čuvanja, poreza itd. za sye dobe uzim,ajući ovdje sadanje troskoye za podlogu, koja se neniioija´ |