DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 4 <-- 4 --> PDF |
:´ ^. m -^ Nadalje vidimo/da n. pr, naše primorje ima vrlo blago ljeto i blagu zimu, naprotiv Sriem veoma vruće ljeto, alistrogu zimu. Podnebje sjeverne Hrvatske više je suho, nu jaka noćna rosa tih krajeva prilično nadoknadjuje kišu. Proljeće je obično vrlo ugodno, ter počimlje cesto u ožujku te traje dulje, docim u Slavoniji ne samo da nešto kasnije dolazi, no i hitrije nestaje. Ljeto je u Slavoniji cesto i prevruće, jesen maglovita, a prvi zimni mjeseci vrlo su nesnosni sbog mokroga i hladnoga vremena. Čudnovato je, da je hrvatsko primorje tim oštrijeg podnebja, čim se više k jugu proteže, eemu će po svoj prilici ne mali uzrok biti strahovita goliet krasa i silovita bora. Isto tako znamo, da sjevero-iztoćni dio Bosne ima u obće prilično oštro podnebje, slično onomu na>šega gorskoga kotara i visocine. Po dolinah u Posavini je zima blaža, rieke se ondje malo kada smrzavaju, a i to samo na kratko vrieme. Najljepša godišnja doba u nas je jesen. Vjetrova ima malo, a i ti su slabi, najviše duva vjetar s morske strane. U jugo-zapadnih krajevih pako vidimo, da je u obće zima kratka i veoma blaga, sniega ima malo i brzo okopni, al zato duvaju tuj zimi jaki vjetrovi, osobito bora. Ljeti je vrućina u mnogih predjelih ovih krajeva baš nesnosna, tim više, što je tuda — kako znamo — tlo vapneno i kršno, koje se jako ugrije, ter što tuda manje kiše pada, nego li u sjevernih predjelih. Iztocne strane naše doinovine, imenito Slavonija, najvećma obiluju prekrasnimi šumami, al su svoga podnebja i mnoge tode radi opet nezdrave po čovjeka i životinje. Sto se tiče šumske flore u Hrvatskoj, ona u južnih krajevih baš se bitno razlikuje od one u sjevernih stranah; jer dočim sjeverni dielovi svojom florom nalikuju inim južnim krajevom srednje Europe sa subalpinskim karakterom, to južna i primorska Hrvatska opet spada više u područje mediteranske flore. U oboe pako možemo reći, da krasti i bukva čine najvažnije i najglavnije vrsti šumskoga drveća u nas. Toliko 0 položaju i stanju hrvatskih zemalja, sada pako prelazimo na razmatranje stanja Hrvatske za najstarije doba t. j . prije dolazka djedova naših na jug. Kakova li nam današnja domovina u to doba bijaše, kazuje nam i sara Konstantin Porphyrogenit, taj otac naše historije, opisujuć nam ju na sliedeći način: |