DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 91 ™ produktivnih troškova tržiti, neće li da ga šnadju gubitci. Traži se, da se primjerice svi za uzgoj neke sastojine izdane glavnice skupa sa kamato-kamati u vriednosti drva pođpunoma izplacuju. Moći je bo svakoj sastojini, dok se zasadi, otvoriti podpuni konto sa minus i plus, koji se po domaku jedne obhodne dobe izjednačiti imade, samo ako se te obhodne dobe i zbilja tako odaberu, da se to izjednačenje bude moglo uzpostaviti. Naravno je pako, da će se prema odabranoj dobitnoj mjeri, potrošenim glavnicam kao i izöekivati se imajućim prihodom mienjati i obbodne dobe. Kako nam je dakle prema tomu postupati? Po Faustmannu, koga bez dvojbe zasluga ide, da je već g. 1849. objelodanio postupak, spada u ^^plus" neke m godina stare sastojine: a) Prije svega m-godišnji kamato-kamati zemljištne glavnice t. j. zemljištna renta, koje se posjednik kroz m godina odrekao u nadi, da će mu onda sježi dorasla sastojina uz glavnicu povratiti i kamate. &^ U „plus" sastojine valja nadalje s istih razloga ubrajati w-kratne godišnje predujmljene izdatke za upravu, čuvanje i porez, zajedno s kamato-kamati, koje izdatke takodjer ima jednom sječi dorasla sastojina povratiti. c) Napokon spadaju u „plus" neke sastojine još i početkom obhodnje sastojini samo na dojdući joj prihod jednom predujmljeni kulturni troškovi sa kamato-kamati istih. Količine a-t-b-|-c predočuju nam broj iznosa, što je sastojina posjednika do w2-te godine stojala, ter koji iznos Faustman nazivlje „plus´^ sastojine. Nasuprot broji medju minus sve one prihode, koje nam dotična sastojina daje za spomenutih m godina, jer nam isti ono predočuju, što je sastojina veo do sele proizvela, ili ono, što nam je ista na izdanih troškovihjur povratila bila. Ako nam je sastojina primjerice 10 godina prije sječe dala neki proredjajni prihod, to se vriednost ove ima tim prihodom i njegovimi kamato-kamati povećivati. Razliku medju „plus" i „minus" t. j . dobit, zove Paustmann produktivnom vriednošcu sastojine, za koju je Pressler medjutim uveo izraz dostalna vriednost (Kostenwerth). Hoćemo li dakle za koju sastojiim polučiti gospodarsko ravnovjesje, to |