DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 90 — dukeije. Tako se primjeriee kod ustanovljivanja tehničke obhodne dobe kao i kod ustanovljivanja najvećega čistoga prihoda šuma uzimahu dielomioe samo troškovi za kulture, upravu čuvanje i porez u obzir. Samo financijalna obbodna doba najvećega čistoga zemljištnoga prihoda uočivaše takođjer i sve produktivne troškove, pa da se zato mora jedino dobrom smatrati. Ovaj je prigovor doista bar u toliko opravdan, u koliko i zbilja tehnička obhodna doba i obhodnja najvećega naturalnoga prihoda i nečistoga novčanoga prihoda prividno nigdje produktivne troškove ne uzimlju u obzir, ter u koliko ni obhodna doba najvećega čistoga prihoda šume ne uočuje kamate normalne zalihe na drvu. Nu sjetimo li se, da može prema tomu, kakovu si odaberemo dobitnu mjeru ukamaćenja kod obračunavanja financijalne obhodne dobe, ova eventualno takođjer i ostalim obhodnjam jednaka biti, to bi i ovaj prigovor mogao samo u toliko opravdan biti, u koliko se možda nisu kraj dosadanjih načina ustanovljivanjem obhodnih doba produktivni troškovi takovoj mjeri zaračunavali, kako to zahtieva Presslerova svojta; nu i kraj toga imamo sa produktivnimi troškovi drugačije postupati, prema tomu naime, da li ih smatramo sa gledišta privatnoga ili pako narodno-gospodarskoga. Još se jednom osebujnošću odlikuju dosadašnje obhodne dobe u toliko, u koliko ostaju vise konstantne, docim financijalna obhodna doba vazda prema tome, kako se mienjaju prihodi, doba dospjevanja užitaka i produktivni troškovi, pokazuju sada rastuću, sad pako i padajuću tendenciju. Zato i pruža financijalna obhodna doba špekulaciji veće polje, te bi se u toliko mogla ostalim obhodnim dobam pređpostaviti, kad bi joj zastupnici umjeli pružiti dokaz, da te špekulacije i zbilja služe na korist posjednika i žitelja. 0 tom govoriti ćemo medjutim još kašnje, sada ćemo samo iztaknuti, da su najvažnija predbacivanja, koja nam Pressler i drugi čine, bez temelja ter da im je naucanje njihovo krivo. Temeljne zasade financijalne obhodne dobe pako t. j . obhodnje najveće zemljiStne rente, kusati ćemo štiocem našim na sliedeće jednostavne načine razjasniti, i to bez uporabe toli omraženih formula novije škole. A. Onaj, koji drvo producira, treba da se postavi posvema na stanovište obrtnika, koji ne smije svoju robu izpođ ciene |