DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 32 <-- 32 --> PDF |
^.89.— noga računa, od dobitne mjere, kao i predmjeve bezkonačnih dojdućih prihoda. Onaj, komu je poznato, koli je težko dojduci prihod i šumarsko ukaraaoenje za oveća razdobja ustanovljivati, koli su prema tomu problematični i sami rezultati kamato-kamatnoga računanja za slučaj, ako se odnose na veća razdobja, taj neće moći opovrći, da moraju netom u kiatko označene obhodne dobe u tom pogledu velike prednosti pred financijalnom obhodnom dobom imatij koja se posljednja baš poglavito osniva na kamato-kamatu om raćunu- Ne ima li pako financijalna obhodna doba i prednosti, to ćemo jos kasnije kušati razglabati. Pa kad bi nam se medju ostalim stavilo pitanje, koja li je od opisanih obhodnih doba dosada uzeta podlogom u raznolikih državnih šumarskih upravah ili po raznih šumskih posjednicih u obće, to bi smo bez dvojbe u prvi mah u očitoj neprilici bili. — Nakon zreloga razmišljanja medjutim rekli bismo, da ona, koja bi najbolje odgovarala oduošajem i obstojnostim, dakle nikoja bezuvjetno ili možda i od svake po nešto. Dosada se bo bezdvojbeno kod ustanovljivanja obhodnja u gospodarstvu više sliedilo moć nagona, obstojećim odnošajeni odgovarajuće praktično izkustvo, nego li obstojnostim primjereno umjetno konstruirane matematiene formule. To je doduše na prvi pogled postupak, koji se ne može znanstvenim nazvati, nu ipak po dosadanjem stanju šumarske znanosti je u mnogih, slucajevih možda praktičniji, nego se u prvi mah možda i sumnja. Kod ustanovljivanja obhodne dobe uzimaše se uz najveće uvaženje faktičnih odnošaja šumarstva prije svega obzir na mogućnost unovčenja i potrebštine, a čuvalo,se vazda od prepunjavanja tržišta, a tim podjedno i od snižavanja ciena i bezsmislene trošnje od davnine preostalih drvnih zaliha, koj6 su mnogokrat i bez osobitoga titicaja čovjeka po naravi samoj nastale. Na mjestih pako, gdje jurve postoje bolji prodajni o,dšaji, požuriše se sječom prastare zalihe, prelazeć tako i nehotice na nižje obhodnje najvećega naturalnoga prihoda i financijalne obhodne dobe; u krajevih pako, gdje je još i sada slabo razvita trgoyina i promet, bijasmo a i jesmo prinuždeni po samoj naravi stvari manje sjeći, više bolje razvrstbine unovćivati^ a po tom i veće obhodnje obdržavati t. j . takove obhodnje, koje se više približuju obhodnoj dobi najvećega čistoga prihoda šume. Da pako ne ćemo sa prostornom zalihom ili kako ju |