DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 31     <-- 31 -->        PDF

^87 —


140. godinii:^^= 11-163
140


150. , -il^=ll«
^ ..^ 1787-2Ö .. ._


Buduć pako da tu najveći popriecni vriednostni prirast u


150. godini pada, naime sa 11-3 for., to bi 150 godina sačinjavalo
obbođnu dobu najvećega nečistoga novčanoga prihoda za
godišnje gospodarenje (jährlichen Betrieb), đocim najveći prirast
drvne gromade te sastojine već u 70. godini pada,
4. Obhodna doba najvećega čistoga prihoda šume.
Ako se od nečistoga novčanoga godišnjega prihoda neke
šume odbiju godišnji troškovi za upravu, čuvanje, porez, kulture,
gradju, puteve i t. d., to nam ostatak predočuje „cisti
priliod šume",
Obhodna doba najvećega čistoga šumskoga prihoda biti će
dakle onaj u kojoj postizava razlika medju nečistim novčanim
pribodom i gođišnjimi izdatci svoj maksimum. Obhodna se doba
najvećega čistoga prihoda šume medjutim ne smije smatrati
financijalnom obhodnom dobom t. j . obbodnom dobom najveće
z;emljištne rente, akoprem mogu obadvie jednake biti; čisti prihod
šume predstavlja nam naime više kamate vriednosti zem-
Ijištne i drvo zališne glavnice, pa se zato baš obliodnoj dobi
najvećega čistoga prihoda i spočitava, da se ne obazire na drvnu
zalihu, koje kamati medjutim ipak sačinjavaju dio produktivnih
troškova..
Obhodne dobe najvećega nečistoga prihoda novčanoga i
čistoga prihoda šume obično se bitno ne razlikuju medju sobom^
pošto troškovi uprave, čuvanja i poreza uz visoke i nizke obhodnje
jednaki ostaju^ a isto tako se i kulturni troškovi uz rastuće
obhodne dobe (sbog manjih kulturnih površina), kako je
to dokazano, samo neznatno umanjuju.
Ova četiri načina sadržavaju najvažnije predloge, koji su
obzirom na ustanovljivanje obhodne dobe učinjeni od jedne
stranke t. j . od strane bezdvojbene većine šumarskih spisatelja
i šumara. Kako je nadalje viditi, slažu se sve četiri obhodne
dobe u tom, da su posve neodvisne od formula kamato-kamat