DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 31 <-- 31 --> PDF |
^87 — 140. godinii:^^= 11-163 140 150. , -il^=ll« ^ ..^ 1787-2Ö .. ._ Buduć pako da tu najveći popriecni vriednostni prirast u 150. godini pada, naime sa 11-3 for., to bi 150 godina sačinjavalo obbođnu dobu najvećega nečistoga novčanoga prihoda za godišnje gospodarenje (jährlichen Betrieb), đocim najveći prirast drvne gromade te sastojine već u 70. godini pada, 4. Obhodna doba najvećega čistoga prihoda šume. Ako se od nečistoga novčanoga godišnjega prihoda neke šume odbiju godišnji troškovi za upravu, čuvanje, porez, kulture, gradju, puteve i t. d., to nam ostatak predočuje „cisti priliod šume", Obhodna doba najvećega čistoga šumskoga prihoda biti će dakle onaj u kojoj postizava razlika medju nečistim novčanim pribodom i gođišnjimi izdatci svoj maksimum. Obhodna se doba najvećega čistoga prihoda šume medjutim ne smije smatrati financijalnom obhodnom dobom t. j . obbodnom dobom najveće z;emljištne rente, akoprem mogu obadvie jednake biti; čisti prihod šume predstavlja nam naime više kamate vriednosti zem- Ijištne i drvo zališne glavnice, pa se zato baš obliodnoj dobi najvećega čistoga prihoda i spočitava, da se ne obazire na drvnu zalihu, koje kamati medjutim ipak sačinjavaju dio produktivnih troškova.. Obhodne dobe najvećega nečistoga prihoda novčanoga i čistoga prihoda šume obično se bitno ne razlikuju medju sobom^ pošto troškovi uprave, čuvanja i poreza uz visoke i nizke obhodnje jednaki ostaju^ a isto tako se i kulturni troškovi uz rastuće obhodne dobe (sbog manjih kulturnih površina), kako je to dokazano, samo neznatno umanjuju. Ova četiri načina sadržavaju najvažnije predloge, koji su obzirom na ustanovljivanje obhodne dobe učinjeni od jedne stranke t. j . od strane bezdvojbene većine šumarskih spisatelja i šumara. Kako je nadalje viditi, slažu se sve četiri obhodne dobe u tom, da su posve neodvisne od formula kamato-kamat |