DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 3 <-- 3 --> PDF |
- 59 — movini u bitnosti promienili, a s druge strane morali su ipak po naravi samoj bitno uplivati na sam kulturni razvoj domovine naše. Motreći prije svega geografigki položaj Hrvatske vidimo, da ista jednim dielom zasieca u srednju Europu, drugim pako. i to većim^ spada poluotoku balkanskomu. Zemlja medju Dravom, Dunavom, Savom i Kupom najjužnija je žest srednje Europe, žemlja pako duž jadranskoga mora najzapadniji je dio balkanskoga poluotoka. Hrvatska dakle luci al i spaja svojim položajem dva različita svieta, ona luči zapadnu Europu od jugo iztočne, a s druge strane stoji kao posrednik medja kulturom zapadnom i iztočnom. Stari Rimljani dielili su nam domovinu u dvie različite pokrajine: Premiju J^Da^^ U kasnije doba vidimo, kako i sami Hrvati sjeverni diel kraljevine zovu Slavonijom, južni pako Hrvatskom. Površina svih pokrajina hrvatskih broji 110215´61 []]-kilometara ili 2001´69 cetvor. milja, sadašnja joj pako napucenost broji 3"446*000 žitelja. Hrvatske se zemlje prostiru medju 42** 10´ i 46** 24´ sjeverne širine ter 32^ 6´ i 38*^ 45´ iztocne duljine. Udaljenost najsjevernije točke od naj južnije jest 530 kilometara, a najzapadnije od najiztocnije do 480 kilometara. Pogledamo li na zemljovid Hrvatske, to ćemo se u brzo osvjedočiti, da je većim dielom gorovita. Od ukupne površine zapremaju visoćine 72%. G-ora imade po svoj Hrvatskoj, a nizine diele jedne od drugih, obrubljujuć pojedine gorske kose. Najvišje predjele nalazimo u najjužnijih stranah, dočim se zemlja prema sjeveru vidljivo snizuje, dok napokon na najsjevernijem kraju iztoka ne prelazi u prostranu ugarsku ravnicu. Sto se pako tiče klimatičnih odnošaja Hrvatske, to vidimo, da je popriecna godišnja toplina veoma različita*, jer dočim je u Dubrovniku, koji na moru leži, popriecna toplina 17^0., to imade Varaždin samo još IPC , a Zvečevo jedva 7*2^C, popriecne godišnje topline. Po tom vidimo, da u Hrvatskoj godišnja toplina prema stožerom po geografskoj širini pada za 6"Celsija ili za svaki stupanj zemljopisne širine po 1-7*´C. topline manje. Kao što toplina pada, cim dalje idemo od polutnika prema stožerom, isto tako pada i od površja morskoga u visinu. |