DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 26 <-- 26 --> PDF |
, —-82 -. Ovakovimi se međjutim nazori ne možemo složiti, ne možemo pako poglavito zato, jer nam se čini, da se tuj prije svega gleda razjasniti velevažno pitanje: valja li nam dosadanje zasade gospodarenja i za buduće pridržati ili ne? ima li se u buduće u šumab gospodarstvo drvom ili pako za bezkonacne dobe na nesjegurnom kamato-kamatnom računu se temeljujuće novčano gospodarenje voditi ili nije li možda moguće stopiti oba načina svrsi sbodno ujedno? Na pitanje tolikoga zamašaja međjutim nije tako brzo i lasno odgovoriti, treba bo tu prije svega temeljito´ proučiti to pitanje i to toli s gledišta šumarskoga, narodno kao i državno- gospođarstvenogaj — ta radi se tu ne samo o dobrobiti sadašnjega, no jos više o blagostanju dojdućega žiteljstva, ü slieđećem nastojati ćemo razpraviti to pitanje rentabiliteta ili ukarnosti šumarstva po mogućnosti bez onih toli omraženih matematičkih formula, načinom, kako je to u svoje doba učinio professor Fran Baur u Monakovu. Osvrnemo li se prije svega na stanje šuma i šumskoga gospodarstva domovine Hrvatske, viditi ćemo najraznolicnije šumske slike. Tamo po kišnih krajevih, gdje slaba napucenost ne da, da bi se trgovina šumskimi proizvodi razviti- mogla, nalazimo još i dan danas šuma, po kojih još nigda sjekira radila nije. Istina i one su vlastničtvom, nu vlastnik ne zna još nikakove koristi od njih, te je sretan, ako kad i kad i pojedino najdivnije stablo unovčiti može. Srdcu godi, kad gledaš, koli orijaško stabalje je na takovom tlu jedino naravju uzrastlo. Mrtva tuj još leži glavnica vlastniku, a zaludno mu sve znanje, formule kombinacije šumarskih nauka. Pa ipak koli brzo i svestrano mienjaju se takoyi odnošaji, ma bilo i samo gradnjom jedne jedincate željezničke pruge takovimi predjeli. Iste šume, koje su dosada takovu Adastniku još malo ne bezvriedne bile, sad su mu najedanput vrielom nikada izčekivanoga prihoda. Suma postaje najedanput „živom, glavnicom", — drvo i onako yeć davno sječi doraslo unovcuje se, pa to opet sve bez obzira na nauke o prirastu, vriednosti i t. d, II dragih krajevih nalazimo možda u toliko zgodnije odnošaje, u koliko je vlastniku bar kroz decenije već moguće bilo unovčivati bolje razvrstbine drvlja svojih šuma. |