DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 23 <-- 23 --> PDF |
—79 naći je po H. — uz 3 metra razmaka — po 1000 biljka. Posije pete godine unovcuje on od toga malo ne polovicu za 3000 franaka, a nakon drugiii pet godina dobio je do 15.000 fran. Osim toga imao je u tom razđobju pod ostavljenimi sjemenjaci liepu pašu. Eucalyptus naraste i u Italiji velikim drvetom. Akoprem ne dostizava svoje zamorske braće u Australiji, to je ipak u Italiji naći stabalaj koji u 18. godini postignu visinu od 18 m., srednji promjer 1 met., (mjeren 1-5 met. nad zemljom), a u visini od 10 met. još uvjek 0-3 met promjera. Vrtlar M. Nardi pripovieda, da i 13-godišnji E. uzraste do 20 met. visine i mjeri u obodu 3 metra visine od 1*5 met. nad zemljom. Eucalyptusi — vele — ravni su našim jablanom (Populacea), jer velikom izblapom na svoje lišće osušuju močvarna tla te tako nepristupne krajeve čine zdravimi i za kulturu uporabivimi. Medjutim drži se, da ovaj zdravstveni upliv E. potiče od mnogoga ulja, koji se nalazi u njegovom osobito zelenom lišću. Mlado drvo eucalyptusa dobro je za gorivo i sirovo ^ kao ugljen. Staro drvo je smolasto i ugodnog mirisa, tvrđo, dade se laštiti, — kao i naše plemenitiji di^veee, — pa se rabi i u obrtništvu. Po rečenom boljeg drva od eucalyptusa ne bi trebali: raste brzo i na svakoj zemlji, uzrasta je vanrednog, prirasta velikog, dakle i po količini drva obilan, uporabljuje se mn^ogovrstno, pa se dobro i placa, — pa kako da ga i mi ne bi uzgajali? Na ovo nam odgovara šum. nadzornik H. v. Guttenberg: da se ovo drvo kod nas neće pridomiti. On je to izkusio u Grorici i Dalmaciji, gdje su mu 4—5 god. stare biljke poginule od studeni kod 8" C. Drži, da bi se ovo drvo uzgojilo jedino na Neretvi, jer da mu tamošnje duboko i subo tlo veoma prija. . Eucalyptus imade preko stotine vrsti. Od ovih najvažnije su E. globulus, E. amygdalina. E. resinifera, E. cariacea^ bar za Evropejce, jer su se već prilično udomaćili. — Nasadni pokusi u Erancezkoj dokazaše, da je z;a tamošnje tlo puno vi^e prikladan E. amygdalina od hvaljenoga E. globulusa, i to radi brzog rasta, jer je zadovoljan i slabijim tlom, jer je čvršći prema podnebnim uplivom i jer sadržaje do četiri puta više |