DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 22 <-- 22 --> PDF |
—v78.— mjere! u srieđnjem promjeru: prvi 11-79 met (od tib trijuli najslabiji!), drugi 1242 met (najjači.) Akoprem se ovi brojevi pričinjaju i nevjerojatnimi, to su oni po izviešcu Eilery-a i Miillera nadmašeni. Oni nas izvješćuju o jednom eksemplaru, da je mjerio 114-37 met. duljine, uz sve to, što mu je sam od ukupnoga stabla vjetrom oboreni dio mjerio do 12 met. (dakle 126 met). Isto ovo stablo imalo je u srednjem promjeru kod prvoga razgranjivanja 5"26 met. Po njihovom i^iviešća držali su i urodjenioi ovo stablo najjačim od do sada poznatih, pa ipak pripovieda isti Müller, da je u Damnemoongu i na obalab Upper-Tare naišao na Eucalyptus (amygdalina), koji su bili dugački do 138 metara* Do sada navedeno dovoljno nas osvjedocava, da je E. viieđan pažnje, pogotovo radi toga, što veoma brzo raste, a drvo mu je moći upotriebiti u svakom obrtu. Promotiimo ga stoga malo bolje i mi, pa pitajmo se, da li je za nas? Da vidimo. Eucalyptus uzgajali su do sada u Africij Italiji, Erancezkoj, pa i kod nas u Hrvatskoj (Dalmaciji i Istriji). Pogledajmo, kako, se je ova junačina ovdje poniela. U Africi (Algiru) zasadili su u zadnje doba silu (prieko 2 milijuna biljka) E. Uspjeh je u cielosti dobar. Drvo upotrebijuju već u 10. godini, pa kažu, da je čvrsto kao i hrastovo. Uporabljuje se za brzojavne stupove, željezničke pražine (Eisenbahnschwellen) itd., pa i u stolarstvu. Dosada zasadilo se je eucalyptus u Evropi, najviše u Italiji. Talijanska vlada podupire kulturu E znatno, osobito E. globulus, (na godinu odpada do 60.000 biljka), pa sve o svom trošku. Međjutim ne uspieva E. u Italiji, kako se je bilo nadalo, jer je drvo za mlada ćutljivo proti studeni. Uzdržale su se samo one biljke, koje su bile zaklonjene. Ovom prilikom opaženo je i to, da eucaJyptus ne uspieva na suhom i tvrdom tlu. Jedino dalje prama jugu, oko Napulja, na Siciliji i Sardiniji naći je E. globulusa, koji se je posve dobro uzdržao i već sjeme nosi. Talijanska vlada rado bi E. zasadila u^ rimskoj okolici, jer mu pripisuju, da u predjelih, gdje njega ima, nestaje groznico (Dokazivao Mr. Bosisto). Talijanski posjednik knez Trubetzky takodjer se bavi puno nasadom E. amygdalina, i to uspjehom. Na njegovom posjedu |