DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 17 <-- 17 --> PDF |
»- 75 ~ Neobhodiio bi nadalje bilo nuždno, da se procjena šuma i drvne gromade cim prije i iznoviSno poduzme, Jer uvjeren sam, da je velik dio nekad izkazane drvne gromade još stojećih sastojina već izsjecen, pak se zato bojim^ da ce slabo jos gdje biti suviška. —- Zakon veli, da se ti suvišci imadu upotriebiti na obće investicije u obsegu imovne, — to je sve dobrOj — nu šta je u obde suvišak? Vidio sam, kako se obćine namali, Sim vide šta gotovine u blagajni imovne, na temelju zakona i naredbe glede suviška pojagme, da si isti podiele. — Zastupstvo nemoguće odoljeti, privoli, nu zaktievaše, da obcine za taj novac imadu mjesto postojećih drvenik mostova sagraditi zidane, da se tako šuma bar za buduće rieši podavaka za mostovnu gradju. — Neke od obćina i zbilja uciniše tako, nu ipak samo neke. Veleposjednik nadalje, kao što su imovne obćine, trebao bi svakako da obezbiedi budućnost svojih činovnika ustrojenjem mirovinske zaklade, a i reservni fond za samu potrebu imovne bio bi nuždan; takovi fondovi pako mogli bi se samo sada, dok još ima mnogo doraslih i starih sastojina, bez uštrba ustrojavati. To bi valjalo tim prije učiniti, što svi, kojim su poznate šume imovnih obćina i njihov položaj u blizini miesta, znadu, da su im šume slabo obrasle, t. j . pune plešina i nepomladjenih negđanjih sječina (koje su posve korovjem i čbunjem obrasle), ter koje nije moći na jedanput i opet pošumiti odnosno pomladiti, već će taj posao trebati decenije marljive radnje šumara, al i mnogo novaca. Nu odkuđa ga onda uzeti, kad se sada takovi novci, koje doduše časomice ne treba, nu koje bi valjalo za buduća pomladjivanja i pošumljivanja čuvati, sada pod imenom „viška´´ nepotrebno i u dvojbene svrhe izdavaju. Isto tako se ne možemo slagati sa institucijom postojećih kr. povjerenika, koji ujedno kao okružni predstojnici imadu odveć veliki upliv na zastupnike pojedinih jim upravno podčinjenih obćina kao imovno-obćinske zastupnike, a po tom pobuđjuju više ohćinsko-oportunifcetske i političko-administrativne težnje u zastupstvu, nego li šumarsko-gospodarske, koje bi ipak po imovne obćine kao šumo-posjednike prije svega mjerodavne biti imale. 6 |