DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1882 str. 15     <-- 15 -->        PDF

_ 71


nja doći mora, do kojega šumari i drugud dodjoše, gdje se šume


obćinske pod skrhničtvom obćinskih organa upravljahu.


Trideseta skupština češkoga šumarskoga družtva razprav-
Ijaše pred koju godinu medju ostalim i pitanje: „Koje se mjere
imadu poprimiti, da se gospodarstvo naših obćinskih i zadružnih
šuma jednom uredi?´´ — Tom je zgodom takodjer tadanji
izvjestitelj g. sumarnik Svuha obzirom na taj tema na sliedeći,
velepoucni način očitovao: da mu je samo požaliti one šumare
koji kod obćina služiti moraju, gdje ih načelnici ili odbori
obično sebi pođSinjaju. Tu tehničko spoznanje riedko kada
dolazi do priznanja, a puke eksistencije radi prinužden je šumar
obično da žrtvuje vladajućemu terorizmu svoje strukovno
osvjedočenje kao i čuvstvo dužnosti. Želi li se pako toli privatnomu
koli i narodno-gospodarskomu interessu udovoljiti, to
se takove težnje nipošto ne imaju od inicijative obćina izSekivati,
već će se jedino moći tehničko upravnim! mjerami zakonskim
putem poduzeti.


Pa ipak koli sretni su u tom pogledu u Ceskoj! — Samo
jedan obćinski načelnik ih nadzire i rukovodi, a kod nas —
čitava ćeta ljudi i oblasti, koji šumaru ne samo službu no baš
i život ogorcavaju.


Istina je doduše i rado izticemo, da je vrhovna oblast y
saznavši za takove učine i nezgrapuosti, vazda cinovniStvo u
obranu uzimala, nti kraj svega toga poznato je i samomu meni
premnogo slučajeva, gdje se je baš samovoljno od strane za´
stupstva itd. postupalo, a da nije vrhovna oblast možda službeno
ni doznala za to. —


Moje me službovanje kod gradiške imovne obćine i tom
zgodom stečeno obilno izkustvo baš u tom pogledu dovede
do uvjerenja, da ma baš nijedno zastupstvo, odnosno
gospodarski odbor, nije dorasao upravi veleposjeda imovnih
obćina, a isto tako držim, da je velika pogrieška postojećih
ođnošajaj da se šumarski upravitelj podcinja laiku ili kakvomu
odboru, ter da je to dapače i propast šuma i narodnoga bogatstva
u Krajini.


Velika je mana nadalje i zbilja nehajno utjerivanje globe
za šumske štete, sjetimo li se, da se u svakoj imovnoj popriečno
godimice 4—6000 šumskih šteta prijavljuje, od kojih